Godišnji odmor u FBiH: Koliko traje i koja su prava radnika?

Prema Zakonu o radu Federacije Bosne i Hercegovine, svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20, a najviše 30 radnih dana tokom kalendarske godine. U pojedinim slučajevima godišnji odmor može trajati i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to predviđeno kolektivnim ugovorom, uzimajući u obzir prirodu posla i uslove rada. Maloljetni radnici imaju pravo na najmanje 24 radna dana godišnjeg odmora.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji između dva radna odnosa ima prekid duži od 15 dana, pravo na puni godišnji odmor stiče nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Ukoliko ne ispuni ovaj uslov, radnik ostvaruje pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Važno je naglasiti da odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad, porodiljskog odsustva ili drugih opravdanih razloga koji nisu uzrokovani voljom radnika ne predstavlja prekid rada.

Trajanje godišnjeg odmora iznad zakonskog minimuma uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

U godišnji odmor ne uračunavaju se dani privremene spriječenosti za rad, praznici tokom kojih se ne radi, kao ni druga odsustva koja se radniku priznaju u staž osiguranja.

Godišnji odmor moguće je koristiti u dva dijela. U tom slučaju prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana bez prekida i koristiti se tokom tekuće kalendarske godine.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik može iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine. Ukoliko se taj rok propusti, pravo na prenošenje neiskorištenog odmora prestaje.

Zakon također omogućava radniku da koristi jedan dan godišnjeg odmora prema vlastitoj želji, pod uslovom da poslodavca obavijesti najmanje tri dana unaprijed.

Pravo na godišnji odmor je zakonom zaštićeno. Radnik se ne može odreći ovog prava, niti mu ono može biti uskraćeno.

Naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora nije dozvoljena, osim u posebnim slučajevima propisanim Zakonom o radu.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac nakon konsultacija s radnicima ili njihovim predstavnicima. Pri tome se moraju uzeti u obzir potrebe poslovnog procesa, ali i opravdani interesi zaposlenih.

Poslodavac je obavezan radnika pisanim putem obavijestiti o trajanju i terminu korištenja godišnjeg odmora najmanje sedam dana prije njegovog početka.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini zarade koju bi ostvario da je radio.

U slučaju prestanka radnog odnosa, radnik koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora ima pravo na novčanu naknadu. Poslodavac je dužan isplatiti iznos koji odgovara plaći koju bi radnik ostvario da je koristio preostale dane odmora.

Ovo pravo postoji ukoliko godišnji odmor nije iskorišten krivicom poslodavca.