"Krajem juna u Madridu će se održati važan samit NATO-a na kojem bi se trebao usvojiti ključni dokument za budućnost tog vojnog saveza, NATO-ov Strateški koncept 2022. On će identificirati glavne izazove u sljedećem razdoblju i ponuditi političke i vojne zadatke za suočavanje s njima. Na istom samitu vjerovatno će se izabrati i novi generalni sekretar NATO-a.
U ime Hrvatske na samitu bi trebao učestvovati predsjednik Zoran Milanović.
On, ako želi, formalno može uložiti veto i blokirati donošenje tog strateškog koncepta NATO-a, kao što može blokirati i izbor generalnog sekretara.
NATO savez zasnovan je na načelu odlučivanja konsenzusom. To se odnosi na svako pitanje i pravo veta ima svaka od 30 država članica", piše hrvatski magazin Globus.
Ovaj medij podsjeća i da upravo zbog konsenzusa u NATO-u su uvijek oprezni kad daju izjave jer je princip jednoglasja, kao izraz solidarnosti i složnosti u porodici, teško postići.
"Zato je NATO, iako najveća vojna sila u svijetu, jedan od najsporijih aktera u globalnim pitanjima.
Imao je dosad samo jednu i po vojnu intervenciju: vazdušne napade na Srbiju u proljeće 1999. kako bi se zaustavili Miloševićevi zločini na Kosovu, a prije toga, 1995., ograničene napade na položaje snaga Republike Srpske u BiH kako bi doveli zaraćene strane za stol u Dejtonu i sa zakašnjenjem oprali obraz jer su dopustili genocid u Srebrenici.
Tada, 1995., NATO je imao 16 država članica, a uoči intervencije na Kosovu 19, jer su se prvi put u historiji učlanile države iz bivšeg istočnog bloka - Poljska, Češka i Mađarska", stoji u tekstu.
Globus se osvrće na ponašanje predsjednika Hrvatske.
