Globalni pad cijene nafte: Hoće li gorivo u BiH konačno pojeftiniti?

Redakcija Mostar

Građani već godinama primjećuju da cijene goriva u BiH rastu brzo kada nafta poskupi, dok se nakon pojeftinjenja spuštaju znatno sporije.

Cijene nafte na svjetskom tržištu doživjele su snažan pad od preko pet posto nakon najave mogućih razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Barel nafte Brent pao je na 83,52 dolara, dok je američka WTI nafta izgubila gotovo šest posto vrijednosti i trgovala se po cijeni od 79,77 dolara.

Investitori vjeruju da bi pregovori Vašingtona i Teherana mogli smanjiti napetosti na Bliskom istoku i ublažiti strah od poremećaja u snabdijevanju energentima. Posebno je važno pitanje Hormuškog moreuza, jednog od ključnih svjetskih pravaca za transport nafte, gdje svako zaoštravanje situacije obično brzo podigne cijene.

Dodatni pritisak na pad cijena stvorila je odluka OPEC+ saveza da od septembra poveća proizvodnju. Veća ponuda nafte na tržištu, uz stabilnu potražnju, u pravilu vodi ka nižim cijenama.

Manje cijene na čekanju

Ipak, vozači u Bosni i Hercegovini ne mogu očekivati da će gorivo na pumpama odmah pojeftiniti. Promjene na svjetskom tržištu trebaju vrijeme da se odraze na nabavne cijene domaćih distributera, a konačnu cijenu oblikuju i kurs dolara, troškovi transporta, rafinerijske marže, porezi, akcize i putarine.

Građani već godinama primjećuju da cijene goriva u BiH rastu brzo kada nafta poskupi, dok se nakon pojeftinjenja spuštaju znatno sporije.

Kretanje cijena u narednim danima zavisit će od ishoda razgovora s Iranom, odluka OPEC-a i sigurnosne situacije na Bliskom istoku. Do tada, vozačima ostaje da čekaju – i da se nadaju da će pad cijene barela konačno stići i do domaćih pumpi.

Prethodnih dana rekordno visoke cijene goriva

Ekonomisti naglašavaju da poskupljenje goriva gotovo uvijek povlači novi talas rasta cijena osnovnih namirnica. Zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Adnan Efendić, smatra da vlast nema mehanizme da ublaži posljedice globalne krize. Ova vlast teško da može ponuditi bilo kakve mehanizme kako bi ublažile posljedice globalne ekonomske krize konkretno koja se odražava na cijenu naftnih derivata. Ono što bi Vlada mogla uraditi je ograničiti tržištne marže, na zaradu od cijene goriva, da pojača kontrolu cijena.”

Akcize, prvobitno zamišljene kao sredstva za izgradnju autoputeva, završile su u budžetu. Zbog toga, kako poručuje zastupnik DF-a Mirza Čelik, vlast je mogla reagovati: Mogli smo smanjiti putarine u cijeni goriva, svi znamo da dio odlazi u putarine pa smo to mogli riješiti, smanjenje fiskalnih riješenja kroz fiskalne i parafiskalne namete koji direktno utiču na poslovanje distributera kako bi i oni mogli smanjiti krajnju cijenu potrošačima.

Dok cijene na globalnom tržištu postepeno padaju, u Bosni i Hercegovini ne nazire se kraj poskupljenju goriva. Cijene nastavljaju rasti, politički stavovi ostaju nepromijenjeni, a građani, između pune državne kase i sve praznijih novčanika, i dalje čekaju odluku koja bi barem privremeno ublažila novi val poskupljenja.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.