Agencija Evropske unije za zaštitu granica Frontex se suočava s nekoliko unutrašnjih problema. To pokazuje istraživanje emisije "Reschke televizija" koja se emituje u programu ARD-a. S jedne strane, postoje poteškoće s novom elitnom jedinicom Frontexa, Standing Corps. Osim toga, pokrenute su nove interne istrage zbog moguće umiješanosti u ilegalna vraćanja migranata.
Evropskoj agenciji sa sjedištem u Varšavi, kako prenosi Deutsche Welle, prijeti još jedan problem, a novi direktor Hans Leijtens, koji je na toj poziciji tek nešto više od godinu dana, mora se suočiti s pitanjem da li će njegov najavljeni novi početak zaista uspjeti.
Nova jedinica Standing Corps smatra se prestižnim projektom Evropske komisije u borbi protiv neregularnih migracija i prekograničnog kriminala. Do 2027. godine, postepeno bi trebalo biti angažovano ukupno 10.000 zaposlenih - bilo direktno zaposlenih u Frontexu ili onih koje šalju zemlje članice EU. Politička odluka donešena 2019. godine da se u nekoliko godina formira tako velika jedinica je mnoge izenadila.
Kritike iz više zemalja članica
Novo istraživanje sada pokazuje da je nekoliko zemalja članica EU interno uputilo oštre kritike na račun nove elitne jedinice. To proizlazi iz zapisnika sa sastanka Strateškog odbora za pitanja migracija, granica i azila (SAEGA), koji je ekskluzivno pregledan za potrebe ovog istraživanja. Dokument datira iz februara. U ovom odboru razmjenjuju mišljenja visoki evropski zvaničnici.
Nekoliko zemalja je pohvalilo novu jedinicu, ali su se posebno kritične pokazale države na vanjskim granicama EU. Španija je, na primjer, saopštila da osoblje Standing Corps-a trenutno često nije učinkovito. Grčka je kritikovala da su postupcima selekcije, obuke i izgradnje kapaciteta nove jedinice "potrebna poboljšanja".
Više zemalja, uključujući Italiju i Francusku, prigovorilo je da jedinica nije dovoljno dobro usklađena "s potrebama i zahtjevima država članica".
"Ogroman zadatak"
Suočena s optužbama, Evropska komisija je saopštila da je Frontex obavezan napraviti poboljšanja. Frontex je odgovorio da izgradnja prve uniformisane jedinice EU predstavlja "ogroman zadatak" za koji nema prethodnih modela. Uprkos raznim izazovima, agencija tvrdi da je na dobrom putu da do 2027. godine ima 10.000 graničara.
Kako istraživanje sugerira, Evropska komisija i Frontex zasad predstavljaju novi Standing Corps kao veću jedinicu nego što je ona u stvarnosti. Prema planovima, do kraja 2023. godine trebalo je biti spremno oko 7.500 od budućih 10.000 članova.
Međutim, u stvarnosti nikada nije bilo toliko osoba u službi za Frontex. Mnoge pozicije države članice popunjavaju samo na nekoliko mjeseci, a ne za cijelu godinu, a neki rezervni službenici uopšte nisu bili angažovani. Prema preračunavanju u pune radne sate, krajem 2023. godine u Standing Corpsu Frontexa nije bilo 7.500 već približno samo 4.200 osoba.
Nove optužbe za pushback
Za nemir u Frontexu "zaslužne" su i nove optužbe za pushback. Pod pushbackom se podrazumijeva vraćanje migranata izvan EU granica, bez omogućavanja podnošenja zahtjeva za azil. U prošlosti su se često pojavljivali slučajevi u kojima su graničari država članica silom sprječavali migrante da uđu u EU.
Umiješanost u pushback prakse pojedinih država članica dovela je Frontex u duboku krizu. Dugogodišnji direktor Fabrice Leggeri podnio je ostavku 2022. godine zbog tih optužbi. Njegov nasljednik, Hans Leijtens, preuzeo je dužnost s obećanjem da neće tolerisati takve prakse.
"Ja sam odgovoran da moji ljudi ne učestvuju u nečemu što se zove pushback," izjavio je Leijtens 2023. godine. Međutim, najnovije istraživanje pokazuje da su nedavno zabilježena najmanje dva incidenta u kojima su migranti očigledno vraćeni u turske vode.
