S prvim danom 2022. Francuska je od Slovenije preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem Evropske unije, koje će biti obilježeno predizbornom kampanjom za predsjedničke izbore u aprilu i parlamentarne u junu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji još nije objavio kandidaturu za drugi predsjednički mandat, ali se očekuje da će to uskoro učiniti, brani se od optužbi protivkandidata da će predsjedanje koristiti u predizborne svrhe.
Argument mu je taj da on nije birao kalendar i redoslijed rotirajućih predsjedništava.
Zbog izbora će glavnina događaja u Francuskoj vezana uz predsjedanje biti u prva tri mjeseca kako ih se ne bi koristilo u predizborne svrhe što je po francuskom zakonu zabranjeno.
Francuskoj, jednoj od šest osnivača EU, ovo je 13. predsjedništvo, a zadnji je put predsjedala u drugoj polovini 2008, prenose Vijesti.ba.
S francuskim predsjedanjem započinje i novi predsjednički trio, koji čine Češka, koja će predsjedati u drugoj polovine godine i Švedska u prvoj polovini sljedeće godine.
Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u idućih 18 mjeseci.
“Oporavak, snaga, pripadnost”, slogan je koji je Francuska izabrala za polugodišnje vođenje Unije.
Suverenost Evrope ključna formula francuskog predsjedanja i koju Macron stalno ponavlja još od govora na Sorbonni 2017. godine.
“Ako bih u jednoj rečenici trebao sažeti cilj ovoga predsjedanja, rekao bih da moramo preći iz Evrope suradnje unutar naših granica u moćnu Evropu u svijetu, potpuno suverenu, slobodnu da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom”, rekao je Macron na konferenciji za novinare 9. decembra na kojoj je predstavio prioritete predsjedanja.
Za Macrona suverena Evropa prije svega znači sposobnost upravljanja svojim granicama.
Zaštita granica je nužan uslov za sigurnost Evropljana, za suočavanje s migrantskim izazovom i za izbjegavanje situacija poput hibridnog napada Bjelorusije, koja je s Bliskog istoka dovela hiljade migranata i uputila na granice Unije.
Stoga je reforma šengenske pravne stečevine jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedanja.
Francuzi žele da reforma Schengena i proces odlučivanja o ulasku Hrvatske teku paralelno i žele to dovršiti tokom svoga predsjedanja.
Pariz želi postići dogovor o reformi šengenskog zakonika u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a i običnom većinom u Evropskom parlamentu, što bitno smanjuje mogućnost blokade.
