Filandra: Sudbina bošnjačkog naroda ovisi samo od njih!

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu dr. Šaćir Filandra izjavio je kako su beogradski i zagrebački režimi u minulom ratu protiv Bosne bili poraženi, i da neće olahko preko toga prijeći.

– To se danas ogleda u njihovim potporama dijelovima srpskih i hrvatskih politika u našoj zemlji koje rade na njenoj disfunkcionalnosti. No, i pored toga, previše se i predugo bavimo Beogradom i Zagrebom, a premalo sobom. Sudbina svakog naroda, pa i našega, ovisi prije svega od njega samog. Naše političko okruženje jeste nam nenaklonjeno, i ovaj bi izraz koristio za politike Beograda i Zagreba prema Sarajevu – kazao e Filandra u intervjuu za IIN Preporod.

Ocijenio je da su u proteklim decenijama, pa i cijelo stoljeće, ništa bitno nije mijenjalo, te da se ne treba iscrpljivati tim analizama, nego se zapitati hoće li se u budućnosti o toj stvari nešto pozitivnije mijenjati.

– Osobno vjerujem da hoće. Srbija je trenutno u svojevrsnom metežu, stvari u njenom podijeljenom društvu po svoj prilici još će se rješavati na ulici. Pitanje je šta to za nas Bosance i Hercegovce znači. Uvjeren sam da goreg od aktualnog radikalskog režima nema, i siguran sam da će nadolazeća promjena, koja će u konačnici nekada doći, značiti bar umanjenje velikosrpskih pretenzija prema nama, mada, ne i iščeznuće tog projekta. Politikom „srpskog sveta“Srbija je kao država i institucionalno involivirana u bosanskohercegovačke procese pri čemu je ključna njena podrška retrogradnim, antievropskim i nacionalističkim snagama unutar srpskog korpusa – kazao je Filandra.

Ocijenio je kako s Hrvatskom, ipak, stvari drugačije stoje.

– Ona može, ali očito neće, znatnije da nam pomogne u ostvarivanju naše spoljnopolitičke strategije, mislim na članstvo u EU i NATO savezu. Svoju etabliranu evropsku poziciju ona korisiti za paternalizaciju Bosne, usredsređena je na pomoć samo građanima hrvatske narodnosti te otvoreno koketira sa snagama koje bi da u miru povrate ono što su izgubile u ratu. Tome ide u prilog recentno jačanje i promoviranje krajnje desnice u Zagrebu, što je za opšte čuđenje jer za to ne postoje nikakvi razlozi. Hrvatsko zagovaranje bosanske stvari, bar na deklarativnoj razini, ipak nije neosjetno, ali mi zavređujemo i od nje uvijek očekujemo više – kazao je professor Filandra.

Na novinarsko pitanje kako se ovaj odnos prema sebi može odraziti na sveukupne promjene i preslojavanja na globalnoj sceni, pogotovo sa sve otvorenijim priznanjima o urušenom međunarodnom poretku i sve izvjesnijim dolaskom novog multipolarnog odnosa velikih sila, profesor Filandra je odgovorio da, bez obzira na velika preslagivanja na svjetskoj sceni, urušavanje međunarodnog poretka i pojavu novih paradigmi, smatra da su nacionalne države i dalje ključni akteri političke modernosti.

– To aktualni suverenistički trendovi i potvrđuju. Male nacije, kakva smo mi, često ovise od promjena i hirova velikih, te je stoga nužno znanstveno pratiti te procese. Da imamo, kao što nemamo, znanstvene institute iz područja društvenih i međunarodnih studija lakše bismo se u svijetu velikih promjena orijentirali. Mada su prijateljstva i neprijateljstva u politici promjenjiva, a samo interesi vječiti, investiranje u sticanje prijatelja na međunarodnoj sceni bitna je dimenzija politike – odgovorio je Filandra.

Poručio je da se u tom pravcu  mora i može činiti više, odnosno, do sada je učinjeno jako, jako malo.

– Mi smo sebi dozvolili, da se tako izrazim, da s prvim susjedima, koji su činjenica i koji se ne mogu birati, nakon tri decenje nemamo potpisane sporazume o državnoj granici, izuzev s Crnom Gorom. A da ne govorimo o tome kako su naše prvotne fantazije o investicijama arapskih petrodolara raspršene. Kao pozitivan izuzetak u ovoj domeni ističem realnu mogućnost našeg skorog prijema u NATO savez, sjajno bi bilo kada bi se to desilo na jesenjem zasjedanju ovog saveza, to umnnogome ovisi od našeg „guranja stvari“u tom pravcu, a dokazali smo se u ovom primjeru da znamo i možemo – kazao je profesor Filandra.

Integralni intervju s profesorom Filnadrom, koji je vodio dr. Mirnes Kovač, dostupan je u posljednjem broju štampanog izdanja IIN Preporod.