ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Federacija BiH za šest godina ostala bez grada veličine Gračanice

Redakcija Mostar

Negativan prirodni priraštaj je zabilježen u osam kantona u Federaciji BiH.

Federalni zavod za statistiku danas je objavio da su u Federaciji BiH u oktobru 2025. godine su rođene 1.552 bebe, a umrla 1.844 stanovnika, što znači da prirodni priraštaj iznosi - 292.

Negativan prirodni priraštaj je zabilježen u osam kantona u Federaciji BiH, osim u Zapadnohercegovačkom i Kantonu Sarajevo. Ukupno je za prvih deset mjeseci ove godine u Federaciji BIH 12.519 rođenih, a 16.976 umrlihstanovnika, što je razika od 4.457 u korist negativnog priraštaja.

U 2024. godini  u Federaciji BiH je rođeno ukupno 15.375 djece, dok je u istom periodu umrlo 20.195 osoba, tako da je prirodni priraštaj stanovništva u toj godini bio minus 4.820. I ranije godine su imale negativan prirodni priraštaj. Tako je 2023. godine bilo 4.187 više umrlih nego rođenih. Godinu ranije, 2022. U Federaciji BIH je rođeno 16.538, a umrlo 23.187 osoba. Prirodni priraštaj bio je minus 6.649.

Posebno su bile teške 2021. i 2020.g, kada je za vrijeme pandemije koronavirusa tokom dvije godine broj umrlih u odnosu na broj rođenih bio veći za 20.028. I u 2019. godini prirodni priraštaj u Federaciji BIH bio je u minusu -4.005.

Federacije BIH je tako u zadnjih sedam godina u demografskom minusu od 44.146 osoba.  To praktično je u Federaciji BIH u zadnjih sedam godina nestao grad veličine Lukavca ili Gračanice. 

Pad broja novorođene djece

Inače, u periodu od 2023. do 2025. godine zabilježen je kontinuiran pad nataliteta u cijeloj Bosni i Hercegovini, govore podaci iz evidencija koje održava Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH).

Naime, u 2023. godini rođeno je 33.156 djece u Bosni i Hercegovini, dok je 2024. taj broj iznosio 32.421.

Zaključno s 27. oktobrom 2025. godine, evidentirano je 23.663 novorođenih, što je za gotovo 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija Bosne i Hercegovine (15.341), zatim Rs (7.738) i Brčko distrikt (584).

Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji.

Šta se dešava u Evropi

Evropa se suočava s tihom, ali ozbiljnom krizom – stanovništvo stari, rađa se sve manje djece, a broj umrlih nadmašuje broj rođenih. Za održavanje stabilne populacije potrebno je da svaka žena u prosjeku rodi 2,1 dijete. Njemačka je, primjera radi, pala na 1,35, što je najniži nivo od 1994. godine.

Francuska, koja je desetljećima bila uzor u evropskoj demografskoj stabilnosti, bilježi najveći pad od kraja Prvog svjetskog rata. Stopa plodnosti pala je na 1,62, a prirodni prirast na tek 17.000 – najniži od kraja Drugog svjetskog rata. 

Španija je među rijetkim izuzecima, s blagim porastom nataliteta od 0,4 posto i 322.034 novorođenih. No taj rast dolazi uz porast prosječne dobi majki, pogotovo onih starijih od 40 godina, kojih je 8,5 posto više nego prije deset godina.

U Finskoj je stopa plodnosti pala na 1,25 – najniža otkako se vodi statistika. Ni Švedska ne stoji bolje: s 1,43 novorođenih po ženi, zemlja je zabilježila najnižu stopu plodnosti otkako postoji. 

Iako se u posljednjem desetljeću Mađarska i Poljska ističu po brojnim politikama za poticanje rađanja, rezultati su porazni. U Poljskoj je stopa rođenja pala na 1,1 – gotovo dvostruko niže nego 1990. godine, kada je iznosila 1,9. Prosječna dob majke sada je 29 godina, dok je prije 35 godina bila 23.

U Mađarskoj je 2024. rođeno samo 77.500 djece – najmanje u historiji. Stopa plodnosti pala je na 1,38, a takav pad nije zabilježen još od 2014.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.