ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Evropska komisija spremila novi plan za potencijalne članice. Privilegije prije pristupanja

politicki.ba

Brisel razmatra model postepene integracije kojim bi države kandidati bile nagrađivane pristupom fondovima, jedinstvenom tržištu i drugim ekonomskim pogodnostima, bez punopravnog članstva dok ne ispune sve uslove.

Evropska komisija priprema planove prema kojima bi zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji mogle ostvariti ekonomske pogodnosti i prije nego što postanu punopravne članice, dok evropske vlade traže način da ubrzaju proces proširenja bez snižavanja kriterija za prijem, piše Politico.eu.

Prijedlozi su dio nastojanja Komisije da provede koncept „postepene integracije“ – nagrađivanja zemalja kandidata većim pristupom Evropskoj uniji kako budu provodile reforme, iako se njihovi zahtjevi za članstvo još nalaze u pristupnom procesu, navela su dva zvaničnika upoznata s internim razgovorima.

Pogodnosti o kojima se trenutno raspravlja uključuju pristup pojedinim programima finansiranja Evropske unije, povlaštene trgovinske aranžmane i djelimičan pristup jedinstvenom tržištu prije pristupanja Uniji, pri čemu bi konkretan paket bio prilagođen napretku svake pojedinačne zemlje kandidata. Cilj je zadržati zemlje kandidate na evropskom putu tako što će dobiti podsticaje za provođenje politički teških reformi, čak i ako je punopravno članstvo udaljeno još nekoliko godina.

Za razliku od ranijih ideja o takozvanom „obrnutom proširenju“, prema kojima bi zemlje dobile određena politička prava prije završetka pristupnog procesa – plan koji su države članice odbacile – postepena integracija nudila bi ekonomske pogodnosti slične onima koje imaju članice Evropske unije, ali bez ulaska u Uniju prije nego što zemlje budu ocijenjene spremnim za članstvo.

Ovaj prijedlog već ima znatno veću političku podršku od ranijih inicijativa. Francuska i Njemačka – dvije najutjecajnije članice Evropske unije – ranije su podržale slične modele „ograničenog članstva“ za zemlje koje očekuje dug pristupni proces, a evropski zvaničnici vjeruju da će ovaj pristup biti prihvatljiviji državama članicama nego prethodni prijedlozi.

„Mora postojati određena paralelna, ali neophodna ekonomska integracija. Princip 'više za više' pokazao se uspješnim i treba ga prihvatiti kao način podrške onim kandidatima koji ostvaruju bolji napredak od drugih“, izjavio je litvanski zastupnik u Evropskom parlamentu Petras Auštrevičius, autor strategije Evropskog parlamenta za proširenje.

Evropska komisija će zatražiti podršku država članica za ovu inicijativu, a zvaničnici se nadaju da će evropski lideri na sastanku Evropskog vijeća u oktobru ili decembru dati saglasnost za rad na širem okviru postepene integracije.

Prema planovima, pristup pogodnostima odobravao bi se od slučaja do slučaja, u zavisnosti od toga koliko je svaka država uskladila svoje zakonodavstvo s pravilima Evropske unije i koliko je reformi provela, rekao je jedan od zvaničnika. To bi predstavljalo značajan odmak od sadašnjeg sistema, prema kojem je većina pogodnosti rezervisana isključivo za punopravne članice.

Prijedlozi dolaze u trenutku kada među evropskim vladama postoji širok konsenzus da proces proširenja mora biti ubrzan, posebno u svjetlu rata Rusije protiv Ukrajine, ali istovremeno postoji oprez prema prijemu novih članica prije nego što budu potpuno spremne. Brisel zbog toga pokušava ubrzati proces uz uvođenje snažnijih zaštitnih mehanizama kako bi umirio skeptične države članice.

Ovakav pristup osmišljen je i kako bi zemlje kandidati poput Ukrajine – čije će pristupanje, uprkos snažnoj političkoj podršci, vjerovatno trajati godinama – ostale u potpunosti uključene u proces bez obećanja brzog članstva.

Kako je naveo jedan od zvaničnika, zemlje bi morale postepeno „sticati“ pravo na pogodnosti provođenjem reformi, čime bi se ublažila zabrinutost vlada koje ne žele da zemlje koje još nisu članice prerano dobiju privilegije rezervisane za članice Evropske unije.

Nakon sastanka s moldavskim zvaničnicima u ponedjeljak, Evropska komisija saopćila je da će nastaviti raditi i na pristupanju Moldavije Evropskoj uniji i na „produbljivanju postepene integracije Moldavije u Evropsku uniju“. Moldaviji je već ponuđen pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), evropskim pravilima o mobilnom romingu i programima kulturne podrške.

Komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da je sada na državama članicama da odluče kako će se rasprava dalje razvijati.

U međuvremenu, šire reforme politike proširenja izgubile su zamah. Iako su lideri Evropske unije na samitu u Crnoj Gori ranije ovog mjeseca zaključili da proces pristupanja mora biti ubrzan, rasprave o tome kako to postići od tada su znatno usporile.

Evropska unija trenutno ima devet službenih zemalja kandidata. Crna Gora se uglavnom smatra vodećim kandidatom za članstvo, dok su Ukrajina i Moldavija već otvorile pristupne pregovore. Druge zemlje, među kojima su Srbija, Turska i Gruzija, suočavaju se sa zastojem u svojim pristupnim procesima.

Iako je postepena integracija zamišljena kao način da članstvo postane privlačnije, i Ukrajina i Crna Gora usprotivile su se konceptu „ograničenog članstva“ koji su zagovarale Francuska i Njemačka, smatrajući da on ne smije postati zamjena za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.

Pošto raniji prijedlozi Evropske komisije o „obrnutom proširenju“ nisu dobili podršku država članica, komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da je sada na vladama država članica da odluče kako će dalje voditi ovu raspravu.

Njemački kancelar Friedrich Merz jedan je od lidera koji zagovaraju alternativne pristupe i namjeravao je otvoriti ovo pitanje na prošlosedmičnom samitu Evropskog vijeća. Međutim, dnevni red se odužio, pa prema riječima trojice zvaničnika nije ostalo vremena za suštinsku raspravu. Očekuje se da će se lideri ovom pitanju vratiti na sastanku u oktobru.

Jedan diplomata uključen u razgovore rekao je da evropski zvaničnici pokušavaju nadoknaditi „izgubljenu deceniju“ reformi politike proširenja, istovremeno prevazilazeći otpor vlada koje insistiraju da zemlje kandidati provedu stvarne i suštinske reforme prije ulaska u Evropsku uniju.

Marta Kos je ranije ovog mjeseca izjavila za Politico da Komisija također razvija nove zaštitne mehanizme koji bi „imali snažan učinak“ ukoliko buduće članice nakon pristupanja počnu nazadovati u oblasti demokratije ili vladavine prava. To predstavlja još jedan pokušaj da se države članice uvjere kako Evropska unija može ubrzati proces proširenja bez slabljenja vlastitih standarda.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.