Bilo koja operacija vjerovatno bi se izvodila pod okriljem NATO-a i bila bi odvojena od postojećih misija u Baltiku i Poljskoj.
Vlada Velike Britanije vodi razgovore s evropskim saveznicima o raspoređivanju vojne snage na Grenlandu, uslijed prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju otoka.
Vojni zvaničnici pripremaju planove za moguću misiju NATO-a na ostrvu, koje je američki predsjednik zaprijetio da će zauzeti iz sigurnosnih razloga. Britanski zvaničnici su se u posljednjih nekoliko dana sastali s kolegama iz zemalja među kojima su Njemačka i Francuska kako bi započeli pripreme.
Planovi, koji su još uvijek u ranoj fazi, mogli bi uključivati raspoređivanje britanskih vojnika, ratnih brodova i aviona, kako bi zaštitili Grenland od Rusije i Kine.
Evropske zemlje se nadaju da bi značajno povećanje njihove prisutnosti na Arktiku moglo uvjeriti Trumpa da odustane od svoje ambicije da anektira strateško ostrvo. Ostvarivanje te ambicije bi mu omogućilo da tvrdi da je ostvario pobjedu za američke poreske obveznike, navodeći da Evropa plaća veći dio troškova patroliranja Atlantikom.
Trump je zaprijetio da će preuzeti Grenland silom. Ostrvo je samoupravno, ali teritorijalno pripada Danskoj, članici NATO-a. On je naveo zabrinutost da bi Moskva ili Peking mogli zauzeti ostrvo ako on to ne učini, insistirajući da "nećemo imati Rusiju ili Kinu kao susjede".
Grenland je također bogat prirodnim resursima, uključujući bakar, nikal i rijetke minerale od ključnog značaja za moderne tehnologije.
Vladini izvori naveli su da je Keir Starmer shvatio prijetnju iz Rusije i Kine u tom području "izuzetno ozbiljno" i složio se da se mora poduzeti akcija.
Trump je predložio ideju da efektivno kupi teritoriju nudeći svakom od 30.000 stanovnika do 100.000 dolara ako promijene lojalnost prema SAD-u. On također nije isključio upotrebu vojne sile za zauzimanje ostrva, insistirajući da "će nešto učiniti po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne".
Njegova težnja za teritorijom dovela je NATO u krizu i potaknula spekulacije da bi savez star 75 godina mogao da se raspadne.
Evropske zemlje se nadaju da će povući Trumpa s ruba tako što će ponuditi da stacioniraju vojnu snagu na ostrvu.
O ideji je raspravljano na sastanku NATO saveznika u Briselu u četvrtak. Članovi su uputili Vrhovnu komandu savezničkih snaga u Evropi, vojno sjedište saveza u Belgiji, da utvrdi šta se još može učiniti kako bi se osigurao Arktik.
Izvori su rekli za The Telegraph da se potencijalna operacija nalazi u ranoj fazi planiranja. To bi moglo biti potpuno raspoređivanje trupa ili kombinacija vremenski ograničenih vježbi, razmjene obavještajnih podataka, razvoja sposobnosti i preraspodjele sredstava za odbranu.
Bilo koja operacija vjerovatno bi se izvodila pod okriljem NATO-a i bila bi odvojena od postojećih misija u Baltiku i Poljskoj.
Britanski zvaničnici rekli su da se Oružane snage već pripremaju za veću ulogu u sigurnosti Arktika. Pripreme uključuju komandose i brodove Kraljevske mornarice koji su učestvovali prošle godine u vježbi Joint Viking, zajedničkoj NATO vježbi u subzero temperaturama u Norveškoj. Ove godine, 1.500 marinaca Kraljevske mornarice će također biti raspoređeno u Norveškoj, Finskoj i Švedskoj za vježbu Cold Response, koja se odnosi na odbranu zaleđenog terena.
The Telegraph također navodi da Evropska unija priprema planove za sankcije protiv američkih kompanija ukoliko Trump odbije ponudu NATO-ovog raspoređivanja.
Tehnološkim gigantima kao što su Meta, Google, Microsoft i X moglo bi biti ograničeno poslovanje na kontinentu, kao i američkim bankama i finansijskim firmama. Ekstremnija opcija mogla bi biti izbacivanje američke vojske s njenih baza u Evropi, čime bi joj bio uskraćen ključni polazni položaj za operacije na Bliskom istoku i drugdje.
