Nakon dugih rasprava, konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) je na svojoj stranačkoj konvenciji početkom sedmice izglasala zahtjev da se postupno ponovno uvede služenje obaveznog vojnog roka u Njemačkoj. Mladi bi se obavezali na službu u vojsci ili u društvenom sektoru na određeno vrijeme, nešto što je ukinuto 2011.
"Postupno ćemo povući obustavu služenja vojnog roka i uvesti obaveznu godinu služenja društvu”, stoji u rezoluciji CDU-a.
Takozvana socijalna godina mogla bi se obaviti i u Bundeswehru i u socijalnim ustanovama. Dok se ova odluka konačno ne provede, CDU predlaže "kontingentnu vojnu obavezu" koja će se ravnati prema kadrovskim potrebama Bundeswehra.
Razlog zaokreta CDU-a, koji se nalazio na vlasti kada je vojna obaveza ukinuta, je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije i nedostatak osoblja u Bundeswehru. Njemački ministar obrane Boris Pistorius bi do ljeta trebao donijeti odluku o ponovnom uvođenju nekog oblika vojne obaveze. Kako su druge zemlje u Evropi riješile ovaj problem?
Švedska - uzor za Njemačku?
Pistorius trenutno testira razne modele, uključujući i švedski model. Švedska je 2010. suspendirala obavezni vojni rok, ali ga je ponovno uvela sedam godina kasnije nakon ruske aneksije Krima.
Od tada se svi 18-godišnjaci moraju prijaviti i ispuniti odgovarajući online obrazac. Neki od njih su pozvani na ljekarski pregled. No na kraju samo oko pet do deset posto godišta, i muškaraca i žena, prihvati službu. Regrutiraju se samo oni koji su spremni dobrovoljno služiti vojni rok.
Stoga postoji evidencija ali je sama vojna služba de facto dobrovoljna. Krajem 2023. država je također odlučila ponovno uvesti obavezni rad za opće dobro, na primjer u hitnoj službi. Ministar obrane Pistorius rekao je da je švedski model "posebno prikladan" za njemačke potrebe.
Danska i Norveška - žene u budućnosti također u vojsci
U Danskoj također postoji obavezna vojna služba od 18. godine, ali zasad samo za muškarce. Žene bi se trebale regrutirati od 2026. Uz to, produljuje se i osnovni vojni rok s četiri na jedanaest mjeseci. Slično kao i u Švedskoj, trenutno je pozvan samo dio jednog godišta jer se javlja dovoljno volontera.
U Norveškoj se od 2016. i muškarci i žene moraju javljati na registraciju, gdje se medicinski procjenjuje njihova podobnost za vojsku. No i u ovoj skandinavskoj zemlji se na kraju u vojsku poziva samo dio onih koji se prijave. Zbog rigorozne selekcije, vojna služba se smatra jednako vrijednom kao i druge visokoškolske kvalifikacije.
Austrija –jedna kratka epizoda
Unatoč brojnim raspravama, Austrija nikada nije odustala od vojnog roka. Muškarci između 18 i 35 godina pozivaju se u oružane snage samo na šest mjeseci temeljnog vojnog roka, pod uvjetom da se prethodno utvrdi da su sposobni. Tko zbog savjesti ne želi ići u vojsku, može odraditi devet mjeseci društveno korisnog rada. Žene mogu volontirati u vojsci.
