Jedan do dva dana. Toliko bi trajale njemačke zalihe municije u slučaju rata, upozoravaju vojni stručnjaci. Poljska, Bugarska i Rumunija, s druge strane, još uvijek se djelimično oslanjaju na oružje koje datira još iz sovjetskog doba. Prema podacima investicijske banke Goldman Sachs, Evropska unija (EU) je od 2006. godine podcijenila izdvajanja za odbranu za jedan bilion američkih dolara, piše austrijski list Standard.
Ali ne nedostaje samo novca, već i efikasne vojne saradnje. Na primjer, SAD i Rusija imaju samo po jednu "porodicu tenkova", dok države članice EU koriste 19 različitih modela. To rezultira različitim operativnim i komunikacijskim sistemima, što može brzo dovesti do jezičke zbrke u zoni borbi, slične onoj u Babilonu. Ono što važi za tenkove, slično važi i za avione, sisteme protivvazdušne odbrane, brodove i drugu vojnu opremu.
Nadogradnja je u toku
EU je prepoznala ovaj problem nakon invazije na Ukrajinu i već je pokrenula gomilanje vojske: U 2024. godini, odbrambena potrošnja država članica porasla je za 19 posto u odnosu na prethodnu godinu i za 37 posto u odnosu na 2021. godinu, dostigavši 343 milijarde eura. Prema Evropskom vijeću, očekuje se da će vojna potrošnja ove godine porasti na procijenjenih 381 milijardu eura. Nadalje, inicijativa EU "Spremnost 2030" ima za cilj mobilizirati do dodatnih 800 milijardi eura za vojnu potrošnju u narednih pet godina. Ovoj ratnoj slici doprinosi i obaveza država NATO-a da potroše pet posto svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu.
S obzirom na ove trendove, ulaganje u odbranu ne djeluje kao loša ideja – pod uslovom da nema etičkih zabrinutosti, o tome više kasnije. Zaista, ETF-ovi za odbranu i mnoge dionice odbrane zabilježili su zapanjujuće dobitke cijena. "Superzvijezda" sektora, njemačka kompanija Rheinmetall, zabilježila je rast od oko 2.700 posto u roku od pet godina.
Ali budite oprezni. Kada se raspravlja o mirovnim pregovorima ili kada se postigne rješenje – barem privremeno – kao u slučaju Palestine, cijene dionica mogu naglo pasti. Rheinmetall i cijela industrija su to bolno osjetili počevši od oktobra.
Daljnje neizvjesnosti uključuju visoku vrijednost dionica u sektoru i sljedeće razmatranje: U slučaju željene deeskalacije rata u Ukrajini, ne postoji li barem kratkoročni rizik za cijene dionica?
Michael Patchen, istraživački analitičar u William Blair Investment Managementu, smatra da je ovo moguće. Međutim, na zahtjev dodaje: „Pratimo različite ETF-ove obrambene industrije EU, koji obično padaju za 10 do 20 posto kada se pojave glasine o primirju. Kratkoročni investitori bi mogli prodati u slučaju primirja, ali vjerujemo da su mogućnosti rasta strukturne prirode i nisu povezane s ovim sukobom.“ Ukrajina čini manje od pet posto procjena prihoda William Blair Investment Managementa za 2030. godinu za portfeljna ulaganja. „Kupovali bismo pri bilo kakvoj rasprodaji izazvanoj primirjem“, kaže Patchen.
Model za rast
