Estonija uz granicu s Rusijom gradi 600 bunkera

Estonija je započela izgradnju svojih prvih betonskih bunkera duž jugoistočne granice s Rusijom kao dio svoje baltičke obrambene linije. Vlasti planiraju do kraja godine imati 28 bunkera na granici, a u prvoj fazi namjeravaju izgraditi 600 sigurnih utočišta, koja će biti namijenjena jačanju istočnog boka Europske unije i NATO-a.

Prema Defense Newsu , sedam betonskih bunkera trebalo je biti podignuto ove sedmice na rusko-estonskoj granici, a do kraja godine očekuje se ukupno 28, s tim da će samo jedan biti na privatnom zemljištu, a ostali na državnom zemljištu.

Očekuje se da će u prvoj fazi biti izgrađeno ukupno 600 bunkera, rekao je Krismar Rosin, glasnogovornik Estonskog centra za odbrambena ulaganja . Međutim, vremenski okvir za izgradnju je trenutno još uvijek neizvjestan, rekao je.

Prvih 28 bunkera, svaki površine oko 35 kvadratnih metara, dizajnirani su da izdrže artiljerijske granate kalibra 152 milimetra. Oni su dio višeslojnog odbrambenog sistema osmišljenog da zaustavi potencijalnu rusku invaziju. Sva bodljikava žica i prepreke već su isporučene i uskladištene u unaprijed određenim područjima, čekajući da budu raspoređene ako se ukaže potreba, rekao je.

Početak izgradnje betonskih skloništa odgođen je za godinu dana zbog komplikacija s nabavkom. Rosin je objasnio da je početni tender za bunkere premašio zakonska ograničenja troškova jer građevinske kompanije nisu mogle precizno procijeniti izazove instalacije bez poznavanja tačnih lokacija.

„Pošto nisu znali da li će teren biti močvaran, šumovit ili kakav će biti pristup, kompanije su ponudile vrlo različite ponude“, rekao je.

Estonski zvaničnici su riješili problem povratkom na pilot program sa 28 bunkera i otkrivanjem približnih lokacija ponuđačima kako bi dobili realnije procjene troškova. Očekuje se da će izgradnja preostalih 572 bunkera biti raspisana na tender do kraja godine.

Projekat se također suočava s izazovima koordinacije, zahtijevajući odobrenje više zainteresovanih strana, uključujući Estonske odbrambene snage, policiju i graničnu stražu, općine i privatne vlasnike zemljišta. Također se moraju uzeti u obzir propisi o zaštiti okoliša i sigurnosti. "Gradimo ga u mirnodopsko vrijeme, što znači da moramo poštovati mirnodopsko zakonodavstvo", naglasio je Rosin.

Uprkos zaostajanju, Estonija ostaje ispred Latvije i Litvanije u pogledu stvarne implementacije, rekao je. Sve tri zemlje su najavile koordinirani projekat Baltičke odbrambene linije, ali svoje nacionalne dijelove implementiraju nezavisno na osnovu različitih procjena terena i prijetnji, iako sarađuju na konceptima i razmjeni znanja.