Dok je u Sarajevu fokus javnosti na ostavci premijera Nihada Uka, na sutrašnjoj sjednici želi se ispod radara progurati nešto jako opasno za vodosnabdijevanja grada, upozoravaju ekolozi. Naime, usvajanjem novih odredbi o zaštiti izvorišta "Sarajevsko polje" doći će do betoniranja do sada zaštićenih zona. Vodozaštitna zona smanjuje se čak tri puta, piše N1.
Pogled iz zraka na Sarajevsko polje više ne otkriva samo prirodno bogatstvo, već i moguću mapu budućih gradilišta. Ogroman prostor koji se proteže od podnožja Igmana i izletišta Stojčevac, pa sve do Vrela Bosne, Blažuja i Lužana, nalazi se na prekretnici. Na papiru koji sutra stiže pred zastupnike, danima upozoravaju ekolozi, više od 250 hektara zemljišta, uključujući i tlo neposredno iznad podzemnih voda, moglo bi biti prepušteno ubrzanoj izgradnji.
Prema odluci iz 1987. godine vodozaštitna zona obuhvatala je površinu od 58 hiljada hektara. Prema sadašnjem Nacrtu ona je samo 16 hiljada hektara.
Parametri po kojima se određuje stepen vodozaštitne zone znatno su smanjeni proteklih godina, a ovo sada je konačni udar na pitku vodu, podcrtavaju ekolozi. Bitno je istaći da oko 90% ukupnog vodosnabdijevanja grada dolazi iz podzemnih akumulacija i izvora smještenih upravo u Sarajevskom polju.
"Ogromni dijelovi te površine se sada otvaraju za gradnju. Ne samo stambenu, znači vi ovo 100 metara od rijeke Bosne, gdje se zahvata svake sekunde 350 litara za potrebe sarajevskog vodovoda, možete graditi stambena naselja, termoelektranu, deponiju, parkiralište, pumpu, rudnike. Sve što poželite", pojašnjava Anes Podić, Eko akcija.
