U emisiji Istraga sedmice televizije Hayat, Džindić je analizirao uzroke propadanja privrednih giganata. Aktuelni resorni ministar Vedran Lakić odbio je učešće u razgovoru. Džindić je ocijenio da je ekonomija države izuzetno ranjiva i previše ovisna o vanjskim uticajima.
Bivši federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić upozorio je na dramatičan pad industrijskog sektora u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, strateški važni simboli privrede suočavaju se s kolapsom zbog izostanka pravovremenih reakcija i pogrešnih odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
U emisiji Istraga sedmice televizije Hayat, Džindić je analizirao uzroke propadanja privrednih giganata. Aktuelni resorni ministar Vedran Lakić odbio je učešće u razgovoru. Džindić je ocijenio da je ekonomija države izuzetno ranjiva i previše ovisna o vanjskim uticajima.
- Što se tiče same Željezare, mislim da nismo nikako smjeli propustiti nekoliko prilika koje su bile pred nama, a nismo ih smjeli ni dopustiti. Mislim da smo zbog toga danas tu gdje jesmo. Da bi mogli shvatiti probleme i izazove koji postoje u Željezari, morate shvatiti i sve važne ulazne elemente: Željezara je vrlo naslonjena na rudu koju dobivamo iz Rudnika Ljubija, a značajno oslonjena na dobru cijenu električne energije i plina i da u nekim okolnostima mora biti podržan i subvencioniran od države. Tada Željezara može preživjeti. Potrebno je ovdje dodati i da je prije nekih godinu dana Koksara u Lukavcu dobila prekid ugovora koji je imala sa željezarom u Smederevu, a koja je bila njen kupac. Nažalost, Vlada FBiH nije ništa uradila niti je intervenisala kako bi se taj ugovor spasio ili vratio u parametre. Tu je početak ovog problema. Koksara iz Lukavca je svoj koks prodavala Željezari Smederevo, prema mojim informacijama preko posrednika, a Željezara Smederevo je pronašla koks iz Poljske koji joj je bio jeftiniji. Dakle, zamislite da je koks iz EU jeftiniji nego onaj iz BiH, a poznato je da je ovdje jeftinija radna snaga. Nakon toga Vlada FBiH se pohvalila da se gasi proizvodnja koksa u Zenici i da će se koks u Zenicu preusmjeravati iz Lukavca, što je još jedna greška, a nakon toga se gasi i rudnik u Ljubiji odakle je dolazila ruda željeza za Željezaru Zenica. To, naravno, nema direktne veze s Vladom FBiH, ali industrija u FBiH je kao kada vozite auto na autoputu brzinom od 130 kilometara na sat. Morate biti potpuno fokusirani na svoju vožnju, ne možete vrludati, i pri tome morate biti svjesni svega što se dešava oko vas lijevo i desno ako želite ostati na putu bez problema, portretira neke od ključnih problema i promašaja koje je u industrijskoj politici napravila sadašnja Vlada FBiH Džindić pa onda to i detaljno pojašnjava:
Uz sve to, Vlada FBiH nije reagovala ni na probleme u vezi s energentima u Željezari Zenica, dakle sa strujom i plinom. Prošle, dakle 2025. godine, dva puta dolazi do pada cijene gasa od ruskog dobavljača. Vlada nije reagovala nijednom, a morala je tako da bi to proslijedila prema stanovništvu i privredi Kantona Sarajevo i privredi Zeničko-dobojskog kantona. To se nije uradilo, a trebalo je jer su tako prikupljena sredstva stvorila ekstra profit Energoinvestu u iznosu 13,5 miliona KM. To je nedopustivo da se tako uzima novac od građana, ali i od privrede što je vrlo važno jer je, recimo, Arcelor Mittal također koristio gas a iz Energoinvesta mu nisu ponudili nižu cijenu, ni prvi ni drugi put - ističe Džindić.
Govoreći o ispravnosti poteza da Energoinvest uđe u Željezaru Zenica, Džindić kaže da nije dobro spojiti dva bolesna skupa i dodaje:
- Cijeli proizvodni lanac i način na koji Željezara Zenica posluje je vrlo kompleksan i treba ga odlično poznavati. Prije posljednjeg rata Željezara Zenica je proizvodila do 14 miliona tona željeza, a donedavno prije gašenja je proizvodila jedva oko milion. Puno se je, dakle, promjena desilo i danas je vrlo teško sa sigurnošću reći da je moguće napraviti koncept koji bi bio uspješan. Naravno, treba pokušati, ali se bojim da je ovo prevelik zalogaj za Energoinvest. Ja ne mislim da Energoinvest može spasiti Željezaru Zenica, ali treba pogledati širu sliku. Dok sam bio resorni ministar imao sam dnevnu komunikaciju s direktorom Željezare Zenica. Ovdje se mora naći rješenje, ali je nedopustivo da povećate cijenu električne energije ili plina npr. Arcelor Mittalu bez prethodne konsultacije s njima. U nekom ranijem periodu sjetit ćete se vjerujem, naprimjer, 2022. Arcelor Mittal imao 200 miliona dobiti, Koksara u Lukavcu oko 70, a Elektroprivreda BiH i Željeznice FBiH su poslovale u plusu. Sve ovo što se sada dešava imat će izuzetan utjecaj na Željeznice FBiH. Dakle, mislim da je Vlada FBiH kriva za ovo što se desilo Željezari Zenica jer nije pravilno i pravovremeno reagovala. Pad Željezare Zenica je direktan pad 1% BDP-a Bosne i Hercegovine jer je to bio naš najveći izvoznik. To je samo direktno gdje je, naprimjer, restoran koji je hranio 2.500 ljudi, a da ne govorimo o malim i posrednim, tu se nema tačna procjena - jasno izražava svoj stav Džindić.
