Džamija u Logu pod Mangartom u Sloveniji, koju su 1917. godine podigli Bošnjaci, našla je svoje mjesto u okviru 61. međunarodnog umjetničkog bijenala u Veneciji, kao dio zvaničnog projekta kojim se Republika Slovenija predstavlja na jednom od najprestižnijih svjetskih kulturnih događaja.
Riječ je o objektu izgrađenom za potrebe bošnjačkih vojnika angažiranih na Sočanskom frontu u okviru austrougarske vojske, a koji se u historiografiji prepoznaje kao prva dokumentirana džamija na prostoru današnje Slovenije. Njeno postojanje, iako fizički davno izbrisano, danas dobija novu interpretaciju kroz savremeni umjetnički diskurs.
Slovenski paviljon nosi naziv Zvučni trag nevidljive kuće, a realizirala ga je umjetnička grupa Nonument Group, koju čine Neja Tomšič, Martin Bricelj Baraga, Nika Grabar i Miloš Kosec. Projekat se zasniva na istraživanju “nevidljivih” spomenika – prostora i objekata koji su nestali, ali su ostavili dubok trag u kolektivnom pamćenju.
Ministrica kulture Slovenije u tehničkom mandatu Asta Vrečko istakla je prilikom otvaranja da ovogodišnje predstavljanje njene zemlje "govori o zajedničkoj prošlosti, ali i o načinu na koji se može graditi budućnost".
Prema njenim riječima, projekat govori o tome "kako razumjeti pukotine, prepreke i ostatke koji žive među nama i postali su dio nas", te na toj osnovi "promišljati šta ćemo raditi sutra".
Svečanosti je prisustvovao i sarajevski muftija, ranije muftija ljubljanski, prof. dr. Nedžad Grabus, koji je najzaslužniji za revitalizaciju sjećanja na ovu džamiju i njeno značenje u evropskom kontekstu.
Uvijek je isticao da džamija u Logu pod Mangartom svjedoči o historijskom kontinuitetu prisustva muslimana u Evropi, čime se osporavaju pojednostavljeni narativi o islamu kao "vanjskom" elementu evropske kulture.
Lokacija džamije tokom arheoloških istraživanja
– Džamija u Logu pod Mangartom pomogla nam je da lakše artikulišemo sve naše potrebe za novim objektom u Ljubljani, koji sam ja vidio kao dio naše "duhovne" sigurnosti. Prvo, kada u javnosti govorim o džamiji, mogu reći da je ona već postojala u Logu pod Mangartom. Drugo, da mi nećemo graditi prvu džamiju u Sloveniji. Treće, to je bila prilika da istaknemo kako su muslimani dio ovog evropskog prostora već duže vrijeme – podsjetio je muftija Grabus.
Naveo je, također, da je bio iznenađen što na livadi na kojoj je bila džamija pasu ovce, jer riječ je o svetom prostoru, ali ništa nije ukazivalo na njegov značaj.
– Prostor koji je svet, treba biti poštovan. Međutim, ovaj prostor, nekada mjesto molitve, nije imao ni objekat ni bilo kakvo obilježje koje bi govorilo da je tu nekada bila džamija. Za mene, ali i za svakoga ko vjeruje u Boga, ovo je bio sveti prostor – i to mora biti priznato – poručio je muftija Grabus, ističući važnost da se jedan ovakav projekat predstavlja upravo uoči Dana džamija, koji sutra obilježava Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.
