Samo nekoliko dana prije roka 1. augusta, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump dogovorili su trgovinski sporazum.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države zaključile su trgovinski sporazum, međutim mnogi detalji još uvijek su nejasni. Ko će iz ovoga izaći kao pobjednik?
Samo nekoliko dana prije roka 1. augusta, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump dogovorili su trgovinski sporazum kako bi spriječili uvođenje carina od 30 posto na uvoz u SAD, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA, LUSA, STA u okviru European Newsrooma.
Je li von der Leyen spriječila gori scenarij ili ju je Trump, kako je rekao uvijek kritični mađarski premijer Viktor Orbán, „pojeo za doručak“?
Dogovoreno je, ali šta tačno?
Izvoz iz EU-a ubuduće će biti podložan jedinstvenim, sveobuhvatnim carinama od 15 posto na većinu proizvoda, što je više nego prije Trumpova povratka u Bijelu kuću, ali znatno manje od prvotno najavljenih 30 posto. Carine stupaju na snagu 7. kolovoza, odnosno tjedan dana kasnije od izvorno predviđenog roka.
- EU će ukinuti značajne carine, uključujući potpuno ukidanje carina na američku industrijsku robu izvezenu na europsko tržište, čime se otvaraju velike mogućnosti za američke proizvode i poljoprivredne kulture da se natječu i pobjeđuju u Europi - navodi se u priopćenju Bijele kuće o carinskom sporazumu.
Evropska komisija je, međutim, u objašnjenju objavljenom nakon sastanka naglasila da su dogovoreni detalji tek „ključni parametri“ i „prvi korak u procesu“.
Navodi se da se carine od 15 posto primjenjuju na gotovo sav izvoz EU-a koji je trenutno podložan recipročnim carinama, uključujući automobile i autodijelove, koji su trenutačno pogođeni carinama od 25 posto. Carine se također odnose na moguće buduće carine na farmaceutske proizvode i poluvodiče.
No, carine na zrakoplove (i dijelove), neke kemikalije, lijekove i sirovine vraćaju se na razinu prije Trumpove inauguracije u siječnju. EU je također obećala bolji pristup tržištu EU-a za američke ribarske proizvode i određeni poljoprivredni izvoz. Primjerice, spominju se kečap i keksi.
Neki od ključnih detalja još uvijek nisu poznati. Prema izjavi Bijele kuće, EU se također obvezala na značajne kupnje američke energije i vojne opreme. Europska komisija dosad je potvrdila samo prvu točku.
Navodi se da EU planira kupiti ukapljeni prirodni plin ili naftu u vrijednosti od 700 milijardi eura (750 milijardi dolara) tijekom sljedeće tri godine te poticati investicije europskih kompanija u vrijednosti od oko 550 milijardi eura (600 milijardi dolara).
Dok Bijela kuća tvrdi da carine na čelik, aluminij i bakar ostaju na razini od 50 posto, EU tvrdi suprotno. „EU i SAD uspostavit će carinske kvote za izvoz EU-a na povijesnim razinama, čime će se smanjiti sadašnje carine od 50 posto“, navodi Komisija.
Komisija je također izjavila da sporazum nije pravno obvezujući i da će uslijediti daljnji pregovori.
Koliko je zapravo loše?
Čelnici EU-a nisu izrazili veliko zadovoljstvo sporazumom, ali većina je nevoljko priznala da je to vjerojatno najbolji mogući ishod u ovom trenutku.
- Sto posto sam siguran da je ovaj sporazum bolji od trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama - rekao je povjerenik EU-a za trgovinu Maroš Šefčovič.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da Europska unija nije bila „dovoljno zastrašujuća“ u trgovinskim pregovorima, obećavši da će biti „čvrst“ u sljedećim rundama razgovora.
- Ovo nije kraj priče. Europa se još uvijek ne doživljava kao sila. Da biste bili slobodni, morate biti zastrašujući. Nismo bili dovoljno zastrašujući - rekao je Macron ministrima tijekom sjednice vlade, prema riječima sudionika, ali je priznao da je dogovor očuvao francuske i europske interese u važnim izvoznim sektorima.
Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da će kompromis teško pogoditi njemačko gospodarstvo koje se temelji na izvozu.
- Njemačko će gospodarstvo pretrpjeti značajnu štetu zbog ovih carina - rekao je Merz u ponedjeljak. Iako nije bio zadovoljan, rekao je da je to „najbolje što se moglo postići u danim okolnostima“ te je stao u obranu Komisije.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni pozdravila je sporazum.
- Oduvijek sam smatrala, i još uvijek mislim, da bi trgovinska eskalacija između Europe i SAD-a imala nepredvidive i potencijalno razorne posljedice - rekla je, ali je istaknula da još treba proučiti detalje. Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani obećao je pomoć tvrtkama koje će biti pogođene carinama.
Premijer Portugala Luís Montenegro izjavio je da sporazum „donosi predvidljivost i stabilnost, što je ključno za portugalske tvrtke i gospodarstvo“.
Slovenija je suzdržana u službenoj reakciji. Ministarstvo gospodarstva još analizira sadržaj sporazuma, ali također ističe važnost predvidljivosti i stabilnosti, posebno za ključne sektore poput automobilske i farmaceutske industrije.
Pobjednici, gubitnici i oni između
Analitičari se slažu da je SAD uglavnom izašao kao pobjednik, primjerice jer izvoznici automobila neće plaćati carine pri izvozu u EU. No američki potrošači mogli bi se suočiti s višim cijenama uvozne robe jer će tvrtke prebaciti trošak na njih. Merz je upozorio da ni za SAD neće sve ispasti savršeno.
- Vidjet ćemo posljedice ove trgovinske politike i u Americi. Osim inflacije, doći će i do općeg poremećaja transatlantske trgovine. Ove carine, uvjeren sam, nisu ni u interesu Sjedinjenih Država. Vrijeme će to pokazati - dodao je Merz.
Njemačka je daleko najveći izvoznik robe u SAD, a najviše izvozi automobile, čelik i alatne strojeve. Ukupni izvoz iznosio je 161,2 milijarde eura u 2024. godini. Slijede Irska i Italija s izvozom u vrijednosti od 72 milijarde, odnosno 64 milijarde eura, prema podacima Eurostata.
Francuska je manje izložena, iako ima važne sektore poput zrakoplovstva, prehrambene industrije, vina i luksuzne robe koji bi mogli izgubiti tržišni udio. Prema Eurostatu, EU kao cjelina izvozi 20 posto svoje robe u SAD.
Učinak carina SAD-a uvelike ovisi o izloženosti tržištu SAD-a:
Na jednom kraju spektra je Portugal, čiji je izvoz uglavnom usmjeren unutar EU-a, posebno u Španjolsku. Izvoz u SAD čini samo 5 posto ukupnog izvoza. Unatoč tome, portugalska vlada obećala je punu suradnju kako bi ublažila negativne posljedice sporazuma i podržala nacionalne tvrtke, posebno u sektorima tekstila, obuće, vina i metaloprerađivačke industrije.
S druge strane je Njemačka, posebno njezina automobilska industrija. Savez njemačke industrije (BDI) upozorava da bi i carina od 15 posto imala ogroman negativan utjecaj na izvozno orijentirano gospodarstvo. Prema Njemačkom savezu automobilske industrije (VDA), godišnji troškovi za njemačke automobilske tvrtke mogli bi dosegnuti milijarde eura.
Irska ima poseban položaj: ima najveći trgovinski suficit među zemljama EU-a i više od četvrtine robe izvozi u SAD. To se uglavnom pripisuje prisutnosti velikih američkih farmaceutskih kompanija. Irska također ima europska sjedišta američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete, koje privlači irski porezni sustav.
Sve u svemu, najizloženiji sektori su prehrambena i vinska industrija (npr. Španjolska), francuska industrija zrakoplovstva i luksuzne robe, te talijanski automobilski sektor. Proizvođač Stellantis, koji objedinjuje Fiat i Peugeot, još u travnju je obustavio financijske prognoze zbog neizvjesnosti.
Dok EU još usuglašava uvjete dogovora o carinama, bugarski izvoznici već osjećaju posljedice i odgovaraju strategijom diverzifikacije. Primjer je kavijar. Bugarska je sada jedan od vodećih europskih proizvođača crnog kavijara.
Prema Emilu Arabadjievu, predsjedniku Udruge trgovaca crnim kavijarom u Bugarskoj, zemlja godišnje izvozi više od 15 tona. Smatra da više cijene neće smanjiti potražnju u SAD-u zbog manjka proizvoda, ali ističe kako izvoz na nova tržišta poput Australije, Kanade i Španjolske unosi stabilnost u industriju.
Moglo je biti i gore
Za zemlju kandidatkinju BiH, carine od 30 posto na sve proizvode stupaju na snagu 7. kolovoza.
Vanjskotrgovinska komora BiH procijenila je da će američke carine najteže pogoditi namjensku industriju, koja čini više od 60 posto izvoza u SAD. Iako SAD sudjeluje s tek 1 posto u ukupnoj trgovini BiH, neizravni učinci mogli bi biti znatni, osobito za poduzeća čiji proizvodi preko europskih kupaca završavaju na američkom tržištu. Najveći udar očekuje se u metalskom i auto sektoru, s mogućim posljedicama za zaposlenost i inflaciju.
Unutar državne vlasti postoje inicijative za potpuno ukidanje carina na američke proizvode, uglavnom kao pokušaj približavanja Trumpovoj administraciji.
Koji su još sporazumi u igri?
SAD je najveći trgovinski partner EU-a, ali Bruxelles pregovara i o brojnim drugim sporazumima. No, za njihovo sklapanje treba vremena.
EU trenutačno vodi pregovore ili ažurira sporazume s Indijom, Indonezijom, Malezijom, Filipinima, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Australijom, Singapurom i Tajlandom.
Gospodarski i partnerski sporazumi u postupku su usvajanja ili ratifikacije sa zemljama južnoameričkog bloka Mercosur, Meksikom i više od deset afričkih država. Privremeni sporazum s Čileom stupio je na snagu 1. veljače. Sporazum s Mercosurom (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) najopsežniji je od svih. Španjolska snažno gura njegovo usvajanje unatoč protivljenju europskog poljoprivrednog sektora.
- Nemamo drugog izbora. Apsolutno moramo postići sporazum između oba trgovinska bloka - izjavio je španjolski premijer Pedro Sánchez tijekom posjeta Urugvaju u srpnju.
A tu je i Kina. Iako su međusobno drugi najveći trgovinski partneri u robi, odnosi EU-a i Kine sve su napetiji. Bruxelles je zabrinut zbog rekordnog trgovinskog deficita većeg od 300 milijardi eura u prošloj godini i kineskih ograničenja izvoza rijetkih zemalja koje se koriste u električnim motorima i senzorima.
