Diplomate iz cijelog svijeta trebale bi se u utorak sastati u Sarajevu u pokušaju da riješe duboki razdor između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope oko imenovanja novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, funkcije koja bi mogla imati snažan uticaj na budućnost zemlje, piše poznati britanski dnevni list The Guardian.
Neslaganje je izbilo oko pitanja ko bi trebao postati naredni visoki predstavnik međunarodne zajednice, dužnosti koja nosi značajne ovlasti i predstavlja otvoreni test političke snage između zapadnih saveznika. Administracija predsjednika Donalda Trumpa snažno zagovara poslovno orijentisanu agendu koja bi, prema procjenama evropskih zvaničnika, mogla biti ostvarena nauštrb osjetljive poslijeratne političke ravnoteže u Bosni i Hercegovini.
Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije i Evropske unije, kao i izaslanici Kanade, Japana i Turske, trebali bi se sastati u glavnom gradu Bosne i Hercegovine kako bi po drugi put pokušali postići dogovor o novom visokom predstavniku, nakon što je prvi pokušaj početkom juna propao u atmosferi međusobnih optužbi i neslaganja.
Uoči tog sastanka administracija Donalda Trumpa uznemirila je evropske prijestolnice insistiranjem da sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt bude smijenjen, a potom je, prema navodima, odustala od prethodnog dogovora prema kojem bi Schmidt ostao na funkciji do očekivanih izbora u Bosni i Hercegovini u oktobru, zbog kontinuiteta i njegovog ličnog dostojanstva.
Američki zvaničnici u maju su zatražili da Schmidt odmah napusti dužnost i počeli intenzivno lobirati za 76-godišnjeg italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija kao njegovog nasljednika, što je izazvalo zbunjenost među većinom ostalih članova Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.
Landi nema značajnije prethodno iskustvo niti poznavanje Bosne i Hercegovine. U prošlosti je iskazivao naklonost prema Srbiji, gdje je ranije službovao kao diplomata, ali nije pokazivao veći interes za Bosnu i Hercegovinu.
Nije dato jasno objašnjenje zbog čega je Vašington iznenada promijenio pristup, ali evropski zvaničnici u Sarajevu sumnjaju da je to usko povezano s novim američkim prioritetom u regiji – otvaranjem puta za ugovor vrijedan milijardu dolara za izgradnju gasovoda Južna plinska interkonekcija. Taj posao je privremeno dodijeljen kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, američkoj firmi s minimalnim iskustvom u infrastrukturnim projektima, ali snažnim ličnim vezama s Donaldom Trumpom.
Prošlog mjeseca administracija Donalda Trumpa predstavila je novu politiku prema zapadnom Balkanu, navodeći da će se buduće američke aktivnosti u regiji voditi potrebom ostvarivanja „direktnog povrata“ za američke kompanije, umjesto, kako je navedeno, „neograničene izgradnje institucija“.
Bivši američki diplomata Jim O'Brien, pišući za Evropsko vijeće za vanjske odnose, ocijenio je da ta objava „odražava ono što se već događa u regiji tokom drugog mandata Trumpove administracije“, dok „politički povezani Amerikanci nastoje zarađivati novac slabljenjem međunarodnih institucija“.
„Takvo ponašanje podriva mir koji traje već 30 godina“, rekao je O'Brien.
Ugovor o izgradnji gasovoda dodijeljen je bez tendera, što je izazvalo upozorenje Evropske unije da bi takav potez mogao ugroziti dugoročnu evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i dovelo do sukoba koji je kulminirao sporom oko Landija i funkcije visokog predstavnika.
Landi trenutno obavlja dužnost ambasadora Suverenog vojnog malteškog reda pri Vatikanu. U izjavi za Guardian rekao je da bi za njega bilo „nepromišljeno da se uključuje u užarenu raspravu“, ali je ustvrdio da je njegov program, koji je podijeljen članovima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, „u potpunosti usklađen s evropskim stavovima“.
Dokument koji je objavio istraživački portal Istraga navodi da Landi obećava da neće poništavati odluke prethodnih visokih predstavnika, da će se konsultovati s Vijećem za implementaciju mira prije donošenja značajnih odluka i da neće jednostrano zatvoriti Ured visokog predstavnika.
London, Pariz i Berlin, međutim, nisu uvjereni u Landijevu kandidaturu te su se do ponedjeljka usaglasili oko podrške francuskom kandidatu Renéu Troccazu, specijalnom izaslaniku Francuske za zapadni Balkan.
