Senad Jusić, Muriz Baraković, Hamed Musić, Ramo Alić, Muhidin Osmanović, Huso Ćerimović, Nuko Nukić, Ahmet Guster, Asim Kunić i Ramo Dautović.
U Bosni i Hercegovini ove godine će se održati komemorativne ceremonije za žrtve genocida u Srebrenici, opisanog kao "najveća ljudska tragedija u Evropi od Drugog svjetskog rata", koje su ubile srpske snage tokom rata od 1992. do 1995. godine, a čiji su posmrtni ostaci pronađeni godinama kasnije, javlja Anadolija.
Prema informacijama Instituta za nestale osobe u Bosni i Hercegovini, najmlađa od 10 žrtava koje će biti sahranjene na Memorijalnom groblju Potočari tokom obilježavanja 31. godišnjice 11. jula je Senad Jusić, koji je imao 20 godina kada je ubijen, a najstariji je Ramo Dautović, koji je imao 56 godina kada je ubijen.
Imena 10 osoba koje će biti sahranjene ove godine su navedena u nastavku:
"Senad Jusić, Muriz Baraković, Hamed Musić, Ramo Alić, Muhidin Osmanović, Huso Ćerimović, Nuko Nukić, Ahmet Guster, Asim Kunić i Ramo Dautović."
Neka od tijela bit će sahranjena u grobovima rođaka koji su ubijeni u genocidu.
Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe u Bosni i Hercegovini, izjavila je za dopisnika AA da su porodice 10 žrtava dale saglasnost za sahranu, čime je potvrđen taj broj.
Fazlić je izjavila da su tijela ekshumirana iz masovnih grobnica i identificirana nakon što su upoređena s uzorcima DNK uzetim od njihovih porodica.
Fazlić je objasnila da će otac biti sahranjen pored sina, a druga osoba će biti sahranjena u istoj grobnici kao i njihovi rođaci, dodajući: "Neki ukopi se sastoje od vrlo malo fragmenata kostiju. Porodice odlučuju da sačekaju još malo u nadi da će se pronaći nove masovne grobnice i da će se izvući više posmrtnih ostataka. Vjeruju da će na taj način moći sahraniti svoje voljene u potpunijem stanju."
Šta se dogodilo u Srebrenici?
Srebrenicu su okupirale srpske snage pod komandom Ratka Mladića 11. jula 1995. godine. Nakon okupacije, bosanski civili koji su potražili utočište kod holandskih vojnika pod Ujedinjenim nacijama (UN) predati su Srbima.
Dok su Srbi dozvoljavali ženama i djeci da dođu do područja pod kontrolom bosanskih vojnika, masakrirali su najmanje 8.372 bosanska muškarca u šumovitim područjima, fabrikama i skladištima, sahranjujući ih u masovne grobnice.
U svojoj presudi iz 2007. godine, Međunarodni sud pravde u Hagu, Holandija, priznao je događaje u i oko Srebrenice kao "genocid", na osnovu dokaza Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
U naporima pokrenutim za pronalazak nestalih nakon rata, posmrtni ostaci žrtava pronađenih u masovnim grobnicama se identificiraju, a zatim se svake godine 11. jula svečano sahranjuju na Memorijalnom groblju Potočari.
Do danas je na Memorijalnom groblju Potočari sahranjeno 6.772 žrtve, dok je 250 žrtava na zahtjev njihovih porodica ponovo sahranjeno na lokalnim grobljima. Više od 1.000 osoba koje su stradale u genocidu u Srebrenici i dalje ima posmrtne ostatke čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni.
Posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici, čije su kosti pronađene i identificirane, ekshumirani su sa 150 različitih lokacija, uključujući 77 masovnih grobnica.
