Delegacija Nacionalnog Univerziteta za Odbranu Pakistana posjetila Internacionalni univerzitet...

Akademsko predstavljanje nastavljeno je nizom stručnih izlaganja profesora IUS-a, koji su ponudili dublji uvid u unutrašnje i vanjskopolitičke izazove Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Mirsad Karić iznio je detaljan pregled političkog i ustavnog sistema Bosne i Hercegovine, naglašavajući složenost i izazove aktuelnog institucionalnog uređenja. Objasnio je kako je Dejtonski mirovni sporazum uspostavio decentraliziranu strukturu koja se sastoji od dva entiteta, deset kantona i Brčko distrikta. Karić je ukazao na teškoće koje ovakav sistem predstavlja za efikasno upravljanje, donošenje odluka i provođenje reformi. Također je govorio o ulozi Ustavnog suda i čestim političkim blokadama izazvanim etnonacionalnim vetima, koje koče euroatlantske integracije zemlje.

Doc. dr. Mirza Ljubović fokusirao se na pitanje secesionizma i osporavane prirode prava na samoopredjeljenje unutar ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. Kritički je analizirao pravne i političke implikacije secesionističke retorike, posebno one koja dolazi iz Republike Srpske. Ljubović je istakao da takav diskurs predstavlja prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu države i potkopava duh Dejtonskog sporazuma. Također je ukazao na napetost između međunarodnih pravnih normi i domaćeg ustavnog prava prilikom tumačenja prava na samoopredjeljenje u postkonfliktnim državama.

Doc. dr. Jahja Muhasilović analizirao je širi geopolitički kontekst Zapadnog Balkana, sa posebnim fokusom na rastući utjecaj Rusije i Kine u regiji. Objasnio je kako obje sile koriste ekonomske alate, meku moć i političke narative kako bi proširile svoje prisustvo i potkopale procese zapadnih integracija. Muhasilović je naglasio da je Bosna i Hercegovina, zbog svoje unutrašnje fragmentiranosti i krhkih institucija, posebno ranjiva na strane utjecaje. Istakao je potrebu za jačim strateškim usklađivanjem s NATO-om i EU-om kako bi se oduprlo destabilizirajućim utjecajima i očuvala stabilnost regije, te o potrebi izgradnje multivektorske vanjske politike BiH koja neminovno znači i jače odnose sa prijateljskim Pakistanom, koji se dokazao kao prijatelj naše zemlje tokom agresije na nju. 

Prof. dr. Mehmed Ganić dao je pregled ekonomske situacije Bosne i Hercegovine, govoreći o njenim strukturnim slabostima, ali i o područjima s potencijalom za rast. Osvrnuo se na visoku nezaposlenost, stagnirajuće tržište rada i odljev mozgova koji utiču na dugoročni razvoj zemlje. Ganić je ukazao i na sektore s obećavajućim izgledima, uključujući turizam, energetiku i digitalne inovacije. Naglasio je važnost jačanja ekonomske otpornosti i stvaranja uslova za održivi razvoj, posebno u svjetlu sigurnosnih i političkih neizvjesnosti u regiji.