Talijanska premijerka Giorgia Meloni poručila je da će na sastanku Evropskog vijeća tražiti jasne odgovore o mogućim rizicima korištenja zamrznutih ruskih sredstava. Nasuprot tome, njemački kancelar Friedrich Merz istakao je da je takav model nužan kako bi se rat u Ukrajini što prije priveo kraju.
Evropska unija danas bi mogla donijeti historijsku odluku o daljnjem finansiranju Ukrajine, dok se u Bruxellesu održava jedan od najnapetijih samita u posljednjih nekoliko godina.
Prema pisanju POLITICO-a, Unija je duboko podijeljena u dva suprotstavljena tabora, a diplomatski pregovori traju do posljednjeg trenutka.
U sjedištu EU-a danas se okupljaju lideri 27 država članica, s ciljem postizanja dogovora o slanju ključne finansijske pomoći Kijevu. Međutim, već uoči samita postalo je jasno da jedinstva nema. Evropski čelnici podijeljeni su oko pitanja treba li Ukrajinu finansirati korištenjem zamrznutih sredstava ruske centralne banke ili putem novih zajmova uz garancije zajedničkog budžeta Evropske unije.
Njemačka, uz podršku nordijskih i istočnoevropskih zemalja, smatra da je korištenje zamrznute ruske imovine jedina realna opcija. Ta sredstva se u najvećoj mjeri nalaze u belgijskoj finansijskoj instituciji Euroclear. S druge strane, Belgija i Italija snažno se protive tom rješenju i zagovaraju takozvani Plan B, koji podrazumijeva zaduživanje EU-a. Njima su se u protivljenju korištenju ruske imovine pridružile i Bugarska, Malta, Mađarska i Slovačka.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni poručila je da će na sastanku Evropskog vijeća tražiti jasne odgovore o mogućim rizicima korištenja zamrznutih ruskih sredstava. Nasuprot tome, njemački kancelar Friedrich Merz istakao je da je takav model nužan kako bi se rat u Ukrajini što prije priveo kraju.
Uprkos dubokim nesuglasicama, pojavljuju se naznake mogućeg kompromisa. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen otvorila je vrata i jednoj i drugoj opciji, naglasivši da će čelnici morati odlučiti kojim putem žele krenuti. Prema diplomatskim izvorima, jedno od rješenja moglo bi biti isključivanje Mađarske i Slovačke iz sistema zajedničkog zaduživanja, dok bi ostale zemlje nastavile s dogovorom. Time bi se omogućilo da pomoć Ukrajini ne bude blokirana, iako bi u finansiranju učestvovalo 25, a ne svih 27 članica.
Takav dogovor bio bi od ključnog značaja za Kijev, s obzirom na upozorenja da bi se ukrajinske javne finansije mogle naći u ozbiljnim problemima već narednog proljeća. Iako mađarski premijer Viktor Orbán tvrdi da se zamrznuta ruska imovina više ne razmatra, više diplomata iz Bruxellesa poručuje da je upravo ta opcija i dalje na stolu i da se smatra najrealnijom.
Ideja zajedničkog zaduživanja EU-a i dalje izaziva otpor u sjevernim državama, koje ne žele snositi teret dugova visoko zaduženih članica. Ipak, one ističu da korištenje ruske imovine predstavlja dugoročnije i stabilnije rješenje za podršku Ukrajini. Belgija, međutim, ostaje čvrsto protiv tog modela, upozoravajući na pravne i finansijske rizike.
Uoči današnje odluke, jasno je da se Evropska unija nalazi pred ozbiljnim testom jedinstva. Ishod samita u Bruxellesu pokazat će hoće li lideri uspjeti prevazići duboke podjele i pronaći rješenje koje će Ukrajini osigurati prijeko potrebnu finansijsku podršku, ali i očuvati političku stabilnost unut
ar same Unije.
