Prošlo je više od mjesec dana od teške tramvajske nesreće na raskrsnici kod Američke ambasade u Sarajevu. Nekoliko sati poslije nesreće je javno objavljen videozapis koji prikazuje da je tramvaj velikom brzinom ušao u raskrsnicu te tom prilikom iskliznuo sa šina.
Najveća indicija od tada jeste da se nesreća dogodila zbog prebrzog kretanja tramvaja. Shodno tome, istragom će se morati pokušati utvrditi koliko brzo se tramvaj kretao i ko je odgovoran za tu brzinu.
Vozač tramvaja, radnik kantonalnog preduzeća GRAS Adnan Kasapović je i dalje jedini osumnjičeni u ovom slučaju. S druge strane, Kasapović negira da je brzina tramvaja uoči nesreće bila pod njegovom kontrolom, odnosno tvrdi da je vozilo samo ubrzalo zbog tehničkog kvara.
Njegove radne kolege, prvenstveno GRAS-ovi vozači tramvaja, uvjeravaju da se i njima ranije događalo da tramvaj, kakvim je Kasapović upravljao, sam naglo ubrza.
Krivca za to vide u onome što zovu "zalijepljena vožnja", tehničkom kvaru za koji tvrde da se dogodi tokom same vožnje. Od nesreće još niko javnosti nije jasno objasnio kakav je to kvar, kojem je navodno sklon model tramvaja Tatra 2, čehoslovačkog proizvođača ČKD. Upravo je to model kojim je upravljao Kasapović, a riječ je o vozilu proizvedenom 1977. godine.
Predsjednik Sindikata GRAS-a Amir Muminović je u Centralnom dnevniku televizije Face izjavio da je u saobraćajnom centru zabilježeno da se tramvaj pri ulasku u raskrsnicu kretao brzinom od 39 kilometara na sat (km/h).
Pojedini vještaci saobraćajne struke, oni koji nisu angažovani u istrazi nesreće, ukazali su da je ograničenje brzine za tramvaje u raskrsnicama na kakvoj se dogodila ova nesreća 10 km/h.
Vozačica tramvaja Sanela Ostojić je također u Centralnom dnevniku kazala da od Željezničke stanice do te raskrsnice, što je udaljenost od 350 metara, voze polako.
"Kada počnemo voziti od Željezničke stanice, vozimo u 'leru', blago se spuštamo jer su na toj trasi i kontakteri i sekcioneri. Tako vozimo do semafora (raskrsnice na kojoj se dogodila nesreća)", rekla je.
