Evropska unija je sve bliže novom modelu integracije zemalja u procesu proširenja, ali problem za Bosnu i Hercegovinu je da se ta zemlja gotovo ni ne spominje, s obzirom na to da su reforme potpuno stale.
Kada je riječ o novom modelu, on će, po svemu sudeći, biti zasnovan na njemačko-francuskom prijedlogu, o kojem smo nedavno pisali, a koji podrazumijeva postepenu integraciju u EU prije punopravnog članstva.
U kontekstu BiH, zanimljivo je da, kada je zapadni Balkan u pitanju, uglavnom se govori o Crnoj Gori i Albaniji, u manjoj mjeri o Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, dok se BiH rijetko i spominje.
Na primjer, prilikom rasprave prošle sedmice o tome treba li Ukrajini omogućiti da otvori svih šest pregovaračkih klastera odjednom, Peter Mađar, mađarski premijer, rekao je da to ne bi bilo pošteno prema Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, za koje je rekao da godinama, a neke i decenijama, sprovode reforme u nastojanju da postanu članice EU.
"To šalje pogrešnu poruku zemljama zapadnog Balkana koje godinama rade na članstvu u EU. Neke su čak promijenile ime države, a druge su mijenjale velike dijelove svojih ustava", rekao je on, kako prenosi Euronews.
BiH, ako se i spominje, to je uglavnom u kontekstu zemlje koja ne ispunjava svoje evropske obaveze. Na primjer, "EU Observer" je prošle sedmice pisao da vlade Albanije, BiH, Kosova i Crne Gore donose zakone koji ponekad ne odražavaju zahtjeve Evropske komisije.
"Proširenje ne smije biti puko ispunjavanje formalnih uslova i ne bi smjelo nagrađivati samo formalnu usklađenost sa pravilima", izjavila je za "EU Observer" Karolina Gil, saradnica za javne politike u organizaciji "Transparency International".
Ipak, kako nam je nedavno rekao diplomatski sagovornik iz ambasade jedne od zemalja članica EU, uprkos sporom tempu reformi, Brisel će teško moći sebi da priušti da potpuno marginalizuje BiH, čak i u slučaju da se proces nesprovođenja reformi i disfunkcionalnosti institucija nastavi.
