Antonio Costa stiže u Sarajevo u trenutku kada je evropski put Bosne i Hercegovine ponovno na raskrsnici. Dok Brisel traži reforme i konkretne rezultate, političke blokade i dalje usporavaju napredak zemlje. Kroz niz važnih diplomatskih susreta, uoči izbora novog visokog predstavnika i sve glasnijih poziva na redefinisanje uloge međunarodne zajednice u BiH, postavlja se pitanje što Europska unija očekuje od domaćih vlasti i može li Bosna i Hercegovina iskoristiti novi zamah proširenja?
O prilikama, ali i izazovima u vezi s proširenjem Evropske unije, postepenom integracijom i regionalnom saradnjom, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa, koji posjetu regionu otvara Bosnom i Hercegovinom, razgovaraće s političkim donosiocima odluka u BiH.
"Moja druga posjeta zapadnom Balkanu šalje jasan signal: posvećenost Evropske unije toj regiji je stvarna, stvarna kao i prilika za proširenje. Zamah je tu. Sada je vrijeme za postizanje rezultata", rekao je Antonio Costa, predsjednik Evropskog vijeća.
Bez tih rezultata nema ni nagrade. To znači da bez izvršavanja obaveza, na koje su se sami obavezali nosioci vlasti u BiH, ostajemo bez novca koji je predviđen Planom rasta. Nakon početnih kašnjenja i propuštenih tranši, Savjet ministara BiH je usvojio Reformsku agendu, ali je provođenje i potpisivanje pratećih sporazuma o instrumentima, kao ključnih preduslova za isplatu, nerijetko nailazilo i još nailazi na političke blokade, što, upravo, šteti najviše građanima.
“Možemo ovo sada iskoristiti i trebamo iskoristiti. Nema nijednog razloga da ne iskoristimo ovu posjetu koja je, zaista, posjeta na visokom nivou i pokažemo spremnost da, barem, tih nekoliko malih koraka odradimo, da dobijemo taj novac, da se ne sramotimo. To nisu samo bespovratna sredstva, to su i krediti, međutim, to je jedan simbolički potez, ja mislim, za sve partije prije izbora, da žele da omoguće svojim građanima u BiH bolji život, bez obzira na to gdje se nalaze”, naveo je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.
“Jasno je koliko je njima bitan interes građana, jer će dobar dio tih sredstava otići na bolji život građana. Političari imaju dobre, obezbijeđene plate, firme sa kojima su oni povezani, ili članovi njihovih porodica, imaju, itekako, dobre tendere i projekte. Dakle, oni neće biti oštećeni. A kako će biti građanima, njih, ustvari, ne zanima”, smatra Velizar Antić, politički analitičar.
No, najavljene posjete, neupitno, jesu prilika da BiH završi započeto, posebno jer nam već predstoji nova diplomatska ofanziva, predvođena važnim njemačkim i francuskim diplomatama u Briselu.
“Jako je dobro što nam dolaze ministri iz dvije od, možemo slobodno reći, tri najmoćnije zemlje unutar Evrope – Njemačke i Francuske. Bilo bi jako dobro da vrlo brzo vidimo i predstavnike Italije. Pogotovo što, želio bih napraviti jednu paralelu – mislim da možemo veoma mnogo naučiti, trenutno, iz italijanske diplomatije koja radi jednu veliku transformaciju svoje spoljne mreže, gdje bi mi, zaista, mogli mnogo naučiti jer su oni napravili dva potpuno odvojena moderna odjeljenja ekonomije – jedan je cyber security, drugi je evropska diplomatija, što pokazuje da diplomatija mora biti brza i operativna u ova nova vremena”, naglasio je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.
