ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Ćidić za The Hill: Zašto je vrijeme da se SAD ponovo angažuju u BiH

Redakcija Mostar

Ćidić na početku navodi da je rođen u BiH “nedugo nakon što su puške utihnule”, te da je djetinjstvo proveo u blizini vojne baze gdje su američke trupe pomagale čuvati “krhki mir skrojen u Dejtonu, u Ohiju, daleko od rana opkoljenog Sarajeva i Srebrenice”.

Kada god bi se Vašington "povukao" iz Bosne i Hercegovine u posljednih 15 godina, njegovi protivnici - prvenstveno Rusija i Kina - bi iskoristili svoje saveznike u zemlji kako bi podrivali interese države, ali i samih SAD, upozorava Ismail Ćidić, predsjednik "United Strategic Alliance for Bosnia and Herzegovina". On u analizi za The Hill poziva na obnavljanje američkog angažmana.

Ćidić na početku navodi da je rođen u BiH “nedugo nakon što su puške utihnule”, te da je djetinjstvo proveo u blizini vojne baze gdje su američke trupe pomagale čuvati “krhki mir skrojen u Dejtonu, u Ohiju, daleko od rana opkoljenog Sarajeva i Srebrenice”.

“Uprkos svim manama, Dejtonski sporazum ostaje jedno od najuspješnijih diplomatskih dostignuća SAD-a u posthladnoratovskom periodu. Okončao je najkrvaviji evropski sukob od 1945. godine, zaustavio genocidnu kampanju koju je vodila Srbija, ponovo potvrdio američku ulogu na svjetskoj sceni i održao mir decenijama”, piše on za The Hill.

Primjećuje da je "malo koje pitanje ujedinilo tako različite lidere kao što su Ronald Reagan, Bill Clinton, Joe Biden, Newt Gingrich, Bob Dole, Jesse Helms, Patrick Moynihan, Joe Lieberman” i mnoge druge iz obje američke političke struje.

Iako je Clintonova administracija posredovala u Sporazumu, neke od najvažnijih reformi provedene su za vrijeme predsjednika Georgea W. Busha, uključujući i ujedinjenje Oružanih snaga BiH, što Ćidić smatra “izvanrednim uspjehom koji je spojio bivše ratne neprijatelje pod jednim komandnim lancem”.

“U vremenu kada se američka vanjska politika preispituje širom svijeta i polarizira kod kuće, 30. godišnjica Dejtona podsjetnik je na to šta principijelno, dvostranačko vodstvo može postići”, ističe on.

"Potrebna snažna dvostranačka inicijativa"

Međutim, Ćidić također iznosti kritike Dejtonskog sporazuma:

“Dejton je zaustavio rat, ali je to učinio tako što je učvrstio sistem koji ograničava individualna prava i ukorjenjuje etničku podjelu vlasti na svim nivoima - najvidljivije kroz tročlano rotirajuće Predsjedništvo. Za svaku državnu odluku potrebna je saglasnost stranaka koje predstavljaju tri konstitutivna naroda - čak iako su neke od tih stranaka neposredno nakon rata bile umiješane u genocid i zločine protiv čovječnosti".

Zatim ističe:

"Uz protivnike koji jedva čekaju da iskoriste ove pukotine, Americi je potrebna nova snažna dvostranačka inicijativa".

Objašnjava da je BiH danas suočava s rastućim unutrašnjim i vanjskim prijetnjama.

“Ohrabreni Rusijom i Srbijom, lideri entiteta s većinskim srpskim stanovništvom - neki od kojih su imali značajne uloge u genocidnoj kampanji devedesetih - prijete secesijom i uporno potkopavaju državne institucije. Hrvatski nacionalisti traže izborne i ustavne promjene koje bi dodatno čvrstile etničke podjele i građanima oduzele još više prava, istovremeno blokirajući ključni američki energetski projekat u BiH”.

Ćidić smatra da je razumljivo što su SAD usmjerile pažnju na druge krize, te navodi da, iako su američke diplomate i dalje prisutne, “Vašington više ne uživa onaj strateški utjecaj koji je nekada imao”.

Međutim, on primjećuje: “Svaki put kada su se SAD povukle u proteklih 15 godina, njihovi protivnici - prvenstveno Rusija, a sve više i Kina - koristili su lokalne partnere kako bi podrivali interese Amerike i BiH”.

Angažman, ali ne "izgradnja države"

Ćidić navodi da su nedavno SAD uklonile s liste sankcija “nekoliko vodećih secesionista i saveznika Vladimira Putina”, te da je zamjenica američkog ambasadora pri UN-u izjavila da SAD više neće učestvovati u procesu “izgradnje države”.

“Te poruke signalizirale su promjenu kursa u trenutku kada protivnici jačaju svoj utjecaj u regiji”, upozorava Ćidić.

Ipak, on smatra da obnovljeni američki angažman ne bi zahtijevao povratak na poslijeratni model “izgradnje države”, niti mijenjanje Dejtonskog sporazuma, niti slanje trupa ili ogromna ulaganja.

“Ono što je potrebno jeste fokusirana, dvostranačka strategija SAD-a koja će podržati lojalne saveznike i sankcionisati one koji djeluju protiv američkih interesa. Umjesto ukidanja sankcija političarima iz Rs - nekim od najotvorenijih proruski orijentiranih lidera u Evropi - SAD bi trebale proširiti ciljane sankcije, koje su se pokazale efikasnim i taktički i simbolički. Niko ne može istovremeno biti lojalan Putinu i istinski raditi u korist američkih interesa”.

Također ističe da bi Vašington “trebao ponovo jasno podržati provođenje ključnih presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi s BiH, kao što je to nekada činio”.

“Pravnici koji su pisali dejtonski okvir prije 30 godina namjerno su ostavili prostor da se Ustav mijenja kroz odluke tog suda, svjesni da se BiH iz 1995. mora prilagoditi realnosti 2025.”, navodi Ćidić.

Šta je u interesu SAD?

Navodi da bi produbljivanje američke odbrambene saradnje s ujedinjenim Oružanim snagama BiH poslalo “snažnu poruku da transatlantska veza ostaje čvrsta i da će BiH uskoro postati članica NATO-a, zajedno s ostalim državama Balkana”.

“S obzirom na to da američke kompanije već značajno investiraju u bh. namjensku industriju, administracija bi trebala nastaviti podržavati takve inicijative”.

“Odrastao sam u sjeni Dejtona, svjestan i njegovog obećanja i njegovih ograničenja. Danas, kao čelnik vašingstonskog think-tanka posvećenog jačanju odnosa SAD–BiH, uvjeren sam da su američki interesi najviše zaštićeni kada je BiH otporna, reformski orijentirana i čvrsto ukotvljena u evroatlantskoj zajednici”, navodi Ćidić na kraju.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.