Posljednjih sedmica, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump pokazao je obnovljeni interes za preuzimanje kontrole nad Grenlandom, uglavnom autonomnom teritorijom Danske na Arktiku i najvećim ostrvom na svijetu.
Prvo je nagovijestio namjeru da kupi Grenland 2019. godine, tokom svog prvog predsjedničkog mandata, ali je ove sedmice otišao dalje, odbijajući isključiti ekonomsku ili vojnu silu koja bi preuzela kontrolu nad njim, piše BBC.
Danski i evropski zvaničnici odgovorili su negativno, rekavši da Grenland nije na prodaju i da se mora sačuvati njegov teritorijalni integritet.
Dakle, kako bi se ova neobična situacija mogla odigrati, sa dva NATO saveznika u sukobu oko ogromne teritorije koja je 80% prekrivena ledom, ali ima značajna neiskorištena rudna bogatstva?
I kako bi težnje za nezavisnošću među populacijom Grenlanda od 56.000, pod danskom kontrolom 300 godina, mogle utjecati na konačni ishod?
Ovdje razmatramo četiri moguća scenarija za budućnost Grenlanda.
1. Tramp gubi interesovanje, ništa se ne dešava
Postoje neke spekulacije da je Trumpov potez samo galama, potez da natjera Dansku da pojača sigurnost Grenlanda suočena s prijetnjom Rusije i Kine koje traže utjecaj u regiji.
Prošlog mjeseca, Danska je najavila novi vojni paket od 1,5 milijardi dolara za Arktik. Bio je pripremljen prije Trumpovih izjava, ali je danski ministar odbrane opisao objavu samo nekoliko sati nakon njih kao "ironiju sudbine".
"Ono što je bilo važno u onome što je Trump rekao je da Danska mora ispuniti svoje obaveze na Arktiku ili mora pustiti SAD da to urade", kaže Elisabet Svane, glavni politički dopisnik lista Politiken.
Marc Jacobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, smatra da je ovo slučaj da se Trump "pozicionirao prije stupanja na dužnost", dok Grenland koristi priliku da dobije veći međunarodni autoritet, kao važan korak ka nezavisnosti.
Dakle, čak i ako bi Trump sada izgubio dalje zanimanje za Grenland, za koji profesor Jacobsen misli da je najvjerovatniji scenarij, on je svakako stavio žižu na to pitanje.
Ali nezavisnost Grenlanda je na dnevnom redu već dugi niz godina, a neki kažu da bi rasprava mogla ići u suprotnom smjeru.
"Primijetio sam posljednjih dana da je premijer Grenlanda smireniji u svojim komentarima - tj. da, želimo nezavisnost, ali na duge staze", kaže Svane.
2. Grenland glasa za nezavisnost, traži bliže veze sa SAD
Na Grenlandu postoji opći konsenzus da će se nezavisnost na kraju dogoditi, kao i da će je Danska prihvatiti i ratificirati ako Grenland glasa za to.
Međutim, također je malo vjerovatno da bi Grenland glasao za nezavisnost osim ako se njegovim građanima ne daju garancije da mogu zadržati subvencije koje trenutno dobivaju od Danske za plaćanje stvari kao što su zdravstvena zaštita i sistem socijalne zaštite.
"Premijer Grenlanda je možda sada jak, ali u slučaju da zaista raspiše referendum, trebat će mu neka vrsta uvjerljivog narativa o tome kako spasiti grenlandsku ekonomiju i sistem blagostanja", smatra Ulrik Gad, viši istraživač na Danski institut za međunarodne studije.
Jedan mogući sljedeći korak je slobodna asocijacija - nešto kao što SAD trenutno imaju sa pacifičkim državama Maršalovim ostrvima, Mikronezijom i Palauom.
Danska se ranije protivila ovom statusu i za Grenland i za Farska ostrva, ali prema dr Gadu, sadašnja premijerka Mette Frederiksen nije kategorički protiv toga.
