Muškarci, uključujući dvojicu tinejdžera, spašeni su dok spasilačke ekipe očekuju sljedeću fazu pomoći
Još četiri osobe su spašene skoro 200 sati nakon što je veliki zemljotres pogodio Tursku i Siriju, ali sve je manje nade da će se naći još preživjelih od, kako je Svjetska zdravstvena organizacija nazvala najgoru prirodnu katastrofu u Evropi u posljednjih 100 godina, piše ugledni britanski list Guardian.
Dok je prvi tim UN-a za pomoć ulazio u Siriju, otkako je potres pogodio sjeverozapadni dio te zemlje, ukupan broj mrtvih popeo se u utorak na skoro 38.000, nakon što je objavljeno da je broj mrtvih u Turskoj došao na 31.974.
Prijavljeno je da je najmanje 5.714 mrtvih u područjima Sirije pod vladinom kontrolom i pod kontrolom pobunjenika. No, Guardian piše da su cifre mnogo, mnogo veće.
Muhamed Cafer, 18, podignut je iz ruševina u Kahramanmarasu u Turskoj i moglo se vidjeti kako pomiče prste, javio je CNN Turk, ubrzo nakon što su Muhammed Yeninar, 17, i njegov brat Baki, 21, pronađeni živi u drugom dijelu južne turske regije.
Turski TRT Haber izvijestio je da je muškarac izvučen živ iz ruševina stambenog bloka u južnoj provinciji Hatay 203 sata nakon prvog potresa jačine 7,8 stepeni.
Neki timovi, međutim, prekidaju operacije jer temperature ispod nule smanjuju ionako male šanse za preživljavanje. Šef UN-a za pomoć, Martin Griffiths, rekao je da se faza spašavanja "bliži kraju", a fokus se sada okreće na sklonište i hranu.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu, Hans Kluge, rekao je da se humanitarni radnici suočavaju s "najgorom prirodnom katastrofom u regionu u proteklih stotinu godina", dodajući da još nije poznata puna veličina i da će oporavak zahtijevati "fenomenalni napor".
Kluge je rekao da su tri čarter leta sa hitnim medicinskim kompletima poslana u Siriju i Tursku – dovoljno za liječenje 400.000 ljudi – i 22 tima iz 19 zemalja angažirana u najvećoj operaciji te vrste u 75-godišnjoj historiji organizacije.
Više od nedjelju dana nakon potresa, "rasla je zabrinutost zbog novih zdravstvenih problema povezanih sa hladnim vremenom, higijenom i sanitarnim uslovima i širenjem zaraznih bolesti, pri čemu su stariji i ljudi rarušenog zdravlja posebno ugroženi", rekao je.
