Centar za sigurnosne studije postavlja pitanja budućim članovima Predsjedništva BiH

politicki.ba

Think tank upozorava na preranu izbornu kampanju, stagnaciju vanjske i sigurnosne politike te traži jasne stavove o Rusiji, EU, NATO-u i odnosima SAD–Evropa.


Centar za sigurnosne studije (CSS) oglasio se saopćenjem za javnost u kojem oštro kritikuje prerano isticanje kandidatura za budući saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine, upozoravajući da se javni prostor već mjesecima pretvara u političku promociju pojedinaca, iako su opći izbori udaljeni gotovo devet mjeseci.

U saopćenju se navodi da je, umjesto fokusiranja na konkretan rad u korist građana, pažnja javnosti preusmjerena na „samoinicijativne i pretendenciozne“ najave kandidatura, pri čemu dio potencijalnih kandidata, prema ocjeni CSS-a, nema stvarno iskustvo u oblasti vanjske politike i nadležnosti najviše izvršne vlasti u BiH.

S druge strane, Centar ukazuje i na dosadašnje djelovanje „iskusnih“ političkih kadrova, navodeći da se njihovi rezultati uglavnom svode na imenovanja mandatara, postavljanje podobnih ambasadora i brojna službena putovanja. Posebno se ističe podatak da su u 2024. godini troškovi službenih putovanja premašili 1,2 miliona KM, bez uračunatih troškova obezbjeđenja koje snosi Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH. Kao mjerilo stvarnog učinka navodi se stagnacija Bosne i Hercegovine u procesu integracija u Evropsku uniju i NATO, kao i izostanak napretka u regionalnoj saradnji.

CSS podsjeća da ni na unutrašnjem planu aktuelni saziv Predsjedništva BiH nije ostvario značajne pomake u poboljšanju političkog i sigurnosnog ambijenta. Kao primjeri se navode ignorisanje zahtjeva Vijeću ministara BiH za izradu novog dokumenta Sigurnosne politike BiH, nestanak ambicioznih prijedloga zakona o gasu i državnoj imovini, sporna imenovanja generalskog kadra, otkazivanje međunarodnih vojnih vježbi, te neuspjeli pokušaji ukidanja viznog režima s Kosovom.

Jedinstveni stavovi, koji su u javnosti predstavljani kao uspjeh, prema CSS-u su se uglavnom odnosili na sporna ili simbolična pitanja, poput nominacije Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu, pitanja Trgovske gore ili naloga Pravobranilaštvu BiH, dok, kako se navodi, o nekim od tih tema i dalje ne postoji jasan stav svih partnera u vlasti.

Centar za sigurnosne studije u nastavku saopćenja poziva da se fokus prebaci na budućnost, te ističe da pretendenti za člana Predsjedništva BiH građanima moraju ponuditi jasne odgovore na ključna sigurnosna i vanjskopolitička pitanja. Kao prvo, navodi se odnos Bosne i Hercegovine prema Ruskoj Federaciji i njenim potencijalnim teritorijalnim ambicijama u Evropi, gotovo četiri godine nakon invazije na Ukrajinu. CSS podsjeća da je Evropska unija usvojila Mapu puta o odbrambenoj spremnosti, dok BiH nije dio tog procesa niti pokazuje interes da se uključi u evropski sigurnosni okvir.

U tom kontekstu, Centar postavlja pitanje da li bi unutar institucija BiH bilo moguće postići jednoglasan stav o poziciji države u slučaju daljnjih sigurnosnih prijetnji po evropski kontinent, imajući u vidu da su pitanja vanjske politike i odbrane podložna entitetskom vetu.

Drugo ključno pitanje, prema CSS-u, odnosi se na aktuelne ambicije Sjedinjenih Američkih Država u vezi s kontrolom Grenlanda i potencijalne posljedice po odnose unutar NATO saveza. Iako Bosna i Hercegovina nije članica EU ni NATO-a, Centar upozorava da će se zemlja neminovno morati politički opredjeljivati u kontekstu odnosa svojih glavnih vanjskopolitičkih partnera.

U saopćenju se naglašava da je od presudnog značaja da građani BiH u ovakvim globalno i regionalno nestabilnim okolnostima dobiju predstavnike s jasnom vizijom i kapacitetom da odgovore na predstojeće izazove. CSS zaključuje da je era improvizacija, kojima je BiH bila izložena posljednje tri decenije, neprihvatljiva, te da odgovornost za budućnost snose i politički akteri i građani, kroz izbor lidera koji mogu štititi interese države i društva u cjelini.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.