ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Ćeman: Tužilaštvo ima alat da kazni neprovođenje odluka

Redakcija Mostar

Prije svega, Ustavni sud odlučuje na osnovu zahtjeva ovlaštenog predlagača

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kao najviša pravna instanca u državi, ponovo se našao u fokusu javnosti nakon posljednje plenarne sjednice na kojoj se odlučivalo o ustavnosti Vlade Rs. Odluka je izazvala brojne polemike, različita tumačenja i politička prepucavanja. Dok su jedni tvrdili da odluka nema uporište u Ustavu, drugi su očekivali poništavanje svih akata koje je donijela Vlada Save Džombića. O ovim dilemama, radu u nepotpunom sastavu, (ne)povjerenju građana i odnosu Tužilaštva BiH prema neprovođenju sudskih odluka, razgovarali smo sa predsjednikom Ustavnog suda BiH, Mirsadom Ćemanom.

Mnogo je nedoumica i oprečnih tumačenja uslijedilo nakon odluke o ustavnosti Vlade Rs. Možete li pojasniti suštinu – šta je Ustavni sud zapravo odlučio i kakav je status odluka koje je ta Vlada donijela u spornom periodu?

Mirsad Ćeman: Prije svega, Ustavni sud odlučuje na osnovu zahtjeva ovlaštenog predlagača. Ništa ex officio, dakle po službenoj dužnosti. Mi smo se u konkretnom predmetu bavili samo time da li je gospodin Milorad Dodik mogao, prema njegovom mišljenju, u svojstvu tada predsjednika entiteta Rs, podnijeti prijedlog, odnosno imenovati mandatara, a mandatar dalje sastav kabineta i Narodna skupština donijeti odluku o njihovom potvrđivanju odnosno izboru Vlade. Ničim drugim se mi faktički nismo bavili. Naravno, tu su i ove odluke o prijevremenom stupanju na snagu, da tako kažem, tih odluka i što je objavljeno u Rs, u Službenom glasniku. Mi smo, postupajući u okviru tog zahtjeva, samo o tome odlučivali. Ni o kakvim drugim odlukama koje je ta Vlada donijela.

Na pravnoj snazi su sve dotle osim ako neko pred nekim nadležnim sudom, bilo entitetskim ili kojim već, ne odluči drukčije. Dakle, ja ništa ne bih mogao više prejudicirati, ali mi o tome nismo odlučivali. Neki postupaju i sve to skupa tumače i sa drugom pravnom logikom. Prema tome, zaista ne bih prejudicirao. Najvažnije je u ovome trenutku konstatovati to da se radi samo o onome o čemu smo mi odlučivali po pitanju dakle legaliteta ustavnog osnova za Vladu, ništa drugo.

Koje su onda konkretne pravne posljedice ove odluke za period od septembra do januara?

Mirsad Ćeman: Pravne posljedice su ove odluke da u vremenu od 2. septembra do 18. januara, Vlada nije bila ustavna i ništa drugo. A o pravnim posljedicama odluka koje je ta Vlada donijela, eventualno će neko odlučivati. Samo još ovo da kažem, vrlo brzo će biti objavljena odluka sa širokim obrazloženjem, tako da će to biti potpuno jasno. U ovom obrazloženju, koje će uskoro biti dostupno najširoj javnosti, se samo to pominje u jednom stavku, u jednoj tački, gdje se kaže da će se eventualno, parafraziram, ako to neko postavi kao problem, kao pitanje o tome, Sud izjasniti i odlučiti. Ništa ne prejudicira.

Javnost se pita zašto se na odluku čekalo ovoliko dugo, s obzirom na to da je pitanje mandata Milorada Dodika riješeno još ljetos pred Sudom BiH. Da li je bilo odugovlačenja?

Mirsad Ćeman: Da vam kažem prvo, kada smo odlučivali o apelaciji gospodina Dodika, onda smo se izjasnili i po pitanju pravosnažnosti, odnosno validnosti i o tome da li je odlukom Suda, redovnog suda, Suda Bosne i Hercegovine, povrijeđeno njegovo pravo kao apelanta. Međutim, ovaj postupak ocjene ustavnosti Vlade, imenovanja Vlade i tako dalje, to je sasvim drugi postupak. I mi smo potpuno svjesni da se radi zaista o pitanju koje u širokom rasponu može otvarati određene dileme. Upravo tako tome i pristupili, sve moguće aspekte opcije ustavno-pravne naravi razmotrili i onda na kraju donijeli odluku. Prema tome, ni o kakvom uticaju bilo koga prema bilo kome se nije radilo, niti po pitanju toga da mi to, kako sam ja u jednom momentu rekao, kao dlan o dlan riješimo brzo, niti da odugovlačimo. Kad je bilo spremno, mi smo i odlučili. I samo još ovo da kažem, zaista je bilo, neću se libiti da to kažem, nekoliko varijanti pripremljenih odluka, analiza u jednom, drugom, trećem, četvrtom smislu, što upravo govori o ozbiljnosti pristupa koji smo imali.

Samo nekoliko dana prije odluke Suda, u Republici Srpskoj je ekspresno, u jednom danu, izabrana nova Vlada. Kako to komentarišete?

Mirsad Ćeman: Prvo, ja mogu reći sljedeće. Iz ugla recimo građanina, ali i poznavaoca prilika, nije iznenađenje da oni koji imaju većinu u parlamentu mogu brzo raditi. Da li je to dobro, demokratično i tako dalje, to je drugo pitanje. Ja se time ne bavim. Spoznaja da vladajuća većina tamo ima, da kažem, kontrolni paket glasova, sasvim je onda bilo izvjesno očekivati da će i tako brzo to pitanje riješiti nove Vlade. Iz tog ugla nije me iznenadilo. S druge strane, možda je imalo logike sačekati, obzirom da mi je poznato da je pitanje osobe koja je imenovala i novoga mandatara, sada već potvrđenoga predsjednika Vlade i tako dalje, da je postavljeno pred entitetskim Ustavnim sudom, možda je imalo pravne i političke logike sačekati dok se ta odluka ne donese. Jednako tako je imalo logike sačekati i da se sačeka da se donese odluka Ustavnog suda. Prema tome, tamo su se ljudi rukovodili nekom logikom koju oni su ocijenili kao prihvatljivom, kao utemeljenom i ja to samo konstatujem.

Već postoje najave novih zahtjeva za ocjenu ustavnosti, uključujući i one koji se tiču trenutnih vršitelja dužnosti, pa se čak traže i privremene mjere. Hoće li se Ustavni sud upuštati u rješavanje ovih pitanja koja se tiču i entitetskog Ustava?

Mirsad Ćeman: Ja nisam rekao da to postavlja pitanje legalnosti, rekao sam da takva inicijativa ili zahtjev prema Ustavnom sudu Rs postoji. Ja sam čuo najavu da će isto pitanje biti dato i u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Ja još nisam taj zahtjev vidio. Čuo sam da postoji ili će postojati zahtjev za privremenom mjerom. Ništa ne prejudicirajući, mogu samo reći da će kad to dođe, da ćemo isto tako veoma ozbiljno pristupiti analizi toga predmeta i o njemu se odrediti u skladu sa Ustavom i našim pravilima Ustavnog suda. Dakle, bez prejudiciranja mi ne odlučujemo ex officio. Mi odlučujemo po prijedlogu, zahtjevu ovlaštenoga predlagača. Naravno, postoji taj pritisak da tako kažem, ili interes javnosti da se promptno rješava. A nekada brzopletost može biti i kontraproduktivna. Zato molim vas, i ja to često govorim, imajte razumijevanja da mi moramo svestrano sagledati stvari da bismo donijeli odluku koja je utemeljena i ustavno i pravno i činjenično. Ne da bismo kupovali vrijeme, nego da bismo donijeli kvalitetnu odluku.

Možda može biti čudno što se stvari spuštaju, međutim, Ustav kaže da svaki onaj, i pravila Suda, koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo ima pravo da podnese apelaciju ili zahtjev Ustavnom sudu. A stvar je i odgovornost Ustavnog suda, kao i redovnih sudova, da procijeni je li dopustiva apelacija, je li Ustavni sud nadležan.

Mnogo se spekulisalo o samom glasanju sudija i eventualnim pritiscima na njihov rad. Kako se nosite s tim?

Mirsad Ćeman: Ovako, rezultati glasanja su interna stvar, tajni da tako kažem. Javnost prilikom rada Ustavnog suda nije prisutna, pogotovo ne prilikom raspravljanja, a pogotovo odlučivanja. Prema tome, ja ništa o tom pogledu neću reći jer to je stvar koja spada u tajnu. Pa pazite, bilo je špekulacija ove ili one vrste. Prema tome, i po pitanju odlučenja na kraju, i po pitanju ko bi mogao kako odlučivati. Ja to mogu shvatiti jednom vrstom pritiska, da. Ali izgleda u demokratskom društvu moramo se naviknuti i na to. Jedino ne bi bilo prihvatljivo kada se dovodi u pitanje dignitet, autoritet i tako dalje, institucija općenito kad se komentariše bilo budući rad ili već donesene odluke. Onda to nije u redu.

Jedan od ključnih problema u BiH je neprovođenje odluka Ustavnog suda, čime se stvara pravni vakuum, kao što vidimo na primjeru državne imovine ili Zakona o finansiranju stranaka. Jeste li zadovoljni reakcijom Tužilaštva BiH na ova krivična djela?

Mirsad Ćeman: Ja ću biti vrlo direktan i vrlo iskren. Ja ni, također s pozicije predsjednika Suda ili sudije ovog Suda koji učestvuje u donošenju odluka, nisam zadovoljan odnosom tužilaštva ili tužilaštava po pitanju sankcioniranja onih koji nisu proveli ili ne provode odluke ne samo Ustavnog suda nego i drugih odluka, jer krivičnim zakonom je utvrđeno da ne samo provođenje Ustavnog suda nego i drugih sudova je krivično djelo. Međutim, zašto nisam zadovoljan odnosom tužilaštva? U najvećem broju predmeta tužilaštvo obavijesti Ustavni sud da jednostavno nema osnova da oni provode postupak, odnosno proveli su nekakvo prethodno ispitivanje i na kraju našli da nema krivične odgovornosti. I na tome se stvar završi. Mi nemamo drugog instrumenta kao Ustavni sud da intervenišemo na to.

Istini za volju, i to bih potencirao ovaj puta, u zadnje vrijeme pravimo analizu da li je moguće, a jeste očigledno, da na takvu obavijest Ustavni sud kao i bilo koja druga, bilo koji drugi subjekat koji je recimo inicirao pokretanje krivičnog postupka, da napravi prigovor na obavijest tužilaštva i da traži da se tužilaštvo onda dodatno očituje, argumentira svoj stav i tako dalje. Više i snažnije mogućnosti mi nemamo. Dosad ni ovu nismo koristili. Ali u zadnje vrijeme smo dali analizu da vidimo da li je moguće i tako nešto uraditi.

Ustavni sud je završio svoj posao kad donese odluku, kad nakon nekog vremena izvrši analizu da li se konkretna neka odluka ili sve one nisu izvršile, konstatuje to rješenjem. Rješenje dostavi nadležnom tužilaštvu. Čak smo u zadnje vrijeme precizirali u najvećem broju odluka i ko je odgovoran. Međutim, i nakon toga ne. Tužilaštvo apsolutno ima alat i na osnovu Krivičnog zakona, Krivičnog procesnog zakona, i ako hoćete elementarnom logikom uloge i misije institucije tužilaštva.

Iz Rs često dolaze optužbe da je Ustavni sud "krnji" i da radi na njihovu štetu. Kako odgovarate na te tvrdnje, posebno u kontekstu nepopunjenosti suda?

Mirsad Ćeman: Prvo, Ustavni nije sud krnji, pogotovo ne u pežorativnom, pogrdnom smislu i značenju. Upravo oni koji prigovaraju Ustavnom sudu da je krnji izbjegavaju da izaberu dvoje nedostajućih sudija, biću konkretan, iz Rs. Tako da neka izvole izabrati sudije i onda sud neće biti krnji. Što se tiče prigovora da je davno nekim sudijama istekao mandat, moram se prisjetiti zaista nedavno, prije par mjeseci, kolegica Palavrić je otišla u penziju. I ona je nakon navršenih 70 godina života vršila sudijsku dužnost, pa i predsjedničku, na osnovu pravila koja smo promijenili jer dotle nije izabrana njena zamjena. Jednako se to odnosi i evo i na mene konkretno. Ja nisam odavno u ofsajdu, nego od prvog decembra prošle godine.

Ali dozvolite, za ovo je, ili kriv ili zaslužan, Predstavnički dom Parlamenta Federacije. Mogao je izvršiti zamjenu, odnosno izbor novog sudije umjesto mene, jer je obaviješten 4. februara prošle godine. Prema tome, mogli su to završiti, nisu. Mi nismo dopustili kao sud da se institucija suda uruši. I sve dotle, u krajnjem slučaju, dok postoji pet sudija, bilo kojih, domaćih, stranih i tako dalje u Ustavnom sudu, sud nije krnji, nego je u punom kapacitetu, može raditi.

Uprkos političkim napadima, građani iz svih dijelova BiH i dalje se masovno obraćaju Ustavnom sudu. Koliko predmeta trenutno čeka na rješavanje?

Mirsad Ćeman: Postoji apelaciona nadležnost Ustavnog suda gdje građani ili pravni subjekti, nezadovoljni odlukom redovnih sudova, obraćaju se Ustavnom sudu da provjeri da li je došlo do povrede ljudskih prava. Iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, iz oba entiteta, iz Brčko distrikta, u kontinuitetu sve ovo vrijeme dolaze apelacije ne samo od građana nego i od pravnih lica. Što znači da se odluke Ustavnog suda ili nadležnost Ustavnog suda u osnovi gledano prihvataju, podržavaju. Trenutno je oko 13 i po hiljada predmeta pred Ustavnim sudom.

Mi bismo se o tim pitanjima efikasnije, brže bavili kada bismo imali kompletan sastav Ustavnog suda. Želim da mi javnost koja nas prati jednu stvar percipira. Mi imamo Veliko vijeće koje čine domaće sudije. I dok smo imali sudije iz Rs, 99,5% predmeta smo mi rješavali jednoglasno u Velikom vijeću. Nakon dvije godine kad je Ustavni sud u ovoj personalnoj krizi, nismo popunjeni, sad moraju sve sudije odlučivati, dakle i plenarni saziv, strane sudije, prevođenje... Mi smo vrijeme rješavanja bili sveli na ispod dvije godine. Danas u ovom trenutku postoji opasnost da ako se građani Bosne i Hercegovine obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, država bi zapravo bila proglašena da krši ustavna i konvencijska prava. A to za sobom povlači kroz odluke Evropskog suda i dodjelu nematerijalne štete, koja bi se, ako bi se masovno građani obratili u Strazbur, statistički gledano mjerila u ne zanemarivim iznosima.

Kako vidite budućnost Ustavnog suda i ulogu stranih sudija u narednom periodu?

Mirsad Ćeman: Vidim instituciju Ustavnog suda kao zaista sa autoritetom vrhovnu pravosudnu instituciju koja će odlučivati na osnovu Ustava i Konvencije i čije će se odluke poštovati. Krajnje je vrijeme da se umore oni koji žele da delegitimišu sud samo zato što nisu zadovoljni nekom njegovom odlukom. Ima odluka koje ne pominju ti koji se ne slažu sa nekim drugima, koje idu u prilog pravnoga shvatanja i nekoga ako hoćete i konkretnog interesa tamo. Što znači da Ustavni sud nije prepreka, nego je Ustavni sud upravo korektor da sve bude u skladu sa Ustavom.

Što se tiče stranih sudija, na osnovu ustavne norme kao takve, svi mogu biti Srbi, svi mogu biti Hrvati, svi mogu biti Bošnjaci, svi mogu biti ostali. Ne mora biti međunarodni sudija, ali kad se za to steknu uvjeti. Ja mogu reći, po mojoj skromnoj procjeni, još uvijek su veoma korisni međunarodne sudije u Ustavnom sudu, a do Parlamentarne skupštine i politike je da li će proizvesti instrument da ih se pošalje sa lijepim pozdravima kući.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.