Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik podsjetio je u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) da njegov posljednji izvještaj o napretku Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji poziva na priznavanje i provođenje presuda za ratne zločine, te prestanak veličanja ratnih zločinaca.
Bilčik je tako odgovorio na vijest da je haški osuđenik Vladimir Lazarević proglašen za počasnog građanina jedne od općina u Nišu, gradu na jugu Srbije.
Izvjestilac za Srbiju je dodao da je u svom izvještaju, koji je u martu usvojio Evropski parlament, “jasno naveo da su pomirenje i regionalna saradnja ključni za buduće članstvo Srbije u Evropskoj uniji”.
Evropski parlament ohrabruje Srbiju da na svim nivoima nastavi napore usmjerene na pomirenje i jačanje dobrosusjedskih odnosa, uključujući i pitanja vezana za pomirenje iz prošlosti Jugoslavije – rekao Bilčik.
Pozvao je predstavnike vlasti “koji su posvećeni evropskom putu Srbije da rade na pomirenju, pravdi i suočavanju sa tragedijama iz prošlosti”.
Haškom osuđeniku Vladimiru Lazareviću bi 9. avgusta trebalo da bude uručeno najveće priznanje niške općine Pantelej, nakon što su odbornici odlučili da ga proglase za počasnog građanina.
Odbornici su jednoglasno prihvatili prijedlog niškog Gradskog veća, gdje je na vlasti Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Za šta je Lazarević nagrađen?
Predsjednica općine Pantelej Nataša Stanković izjavila je za RSE da je Lazareviću zvanje počasnog građanina dodijeljeno jer je “cijeli život posvetio odbrani boja zastave Srbije”.
To je jedan čovjek koji je skroman, pošten, častan, koji je neizmjerno odan porodici, zavičaju i otadžbini, koji je hrabar i požrtvovan vojskovođa", rekla je Stanković.
Za koje zločine je osuđen?
Nekadašnji komandant Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije Vladimir Lazarević osuđen je pred Haškim tribunalom na 14 godina zatvora zbog ratnih zločina nad albanskim civilima na Kosovu.
Hagu se dobrovoljno predao u februaru 2005., a Tribunal ga je 2009. proglasio krivim po komandnoj odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina protiv čovječnosti, koji su obuhvatali deportacije i prisilno premještanje albanskih civila sa Kosova.
Kazna od 15 godina zatvora mu je 2014. smanjena na 14 godina. Na slobodu je pušten godinu dana kasnije pošto je odslužio dvije trećine kazne.
"Apsolutno nije bilo nikakvih dilema oko toga, čovjek je odslužio to za šta je bio optužen i cijelog svog života je dosljedno slijedio svoja visoko profesionalna vojnička i patriotska uvjerenja", rekla je predsjednica niške općine Pantelej.
SNS u ovoj općini ima 16 od ukupno 23 odbornika. Na vlasti je sa Socijalističkom partijom Srbije Ivice Dačića i strankom SPAS Aleksandra Šapića, koja se utopila u SNS. Opoziciju predstavljaju četiri odbornika.
Bez reakcija na dodjelu priznanja
Povodom dodjele najvišeg priznanja Lazareviću javno se nisu oglašavale ni stranke vlasti, ni opozicije.
Lazarević od izlaska iz zatvora 2015. godine živi u Nišu, ali ne na teritoriji općine koja mu dodjeljuje zvanje.
"Moja porodica živi u Nišu 49 godina, ja sam svakako manje proveo jer sam bio kojekuda po našoj tada većoj i sadašnjoj državi. Koliko sam razumio, vidio sam dio teksta samo, oni prosto gledaju doprinos za vrijeme odbrane zemlje od NATO agresije gdje sam bio komandant Prištinskog korpusa. Ja tu ne vidim neku moju ličnu zaslugu, to je zasluga svih boraca iz svih krajeva zemlje", rekao je Lazarević 4. avgusta za portal Južne vesti.
Mnogobrojne počasti
Prije ovog priznanja, Grad Niš je Lazareviću odao priznanje i 2019. godine, kada je na Dan pobjede nad fašizmom 9. maja, tokom zvanične gradske proslave, predvodio šetnju “Besmrtnog puka”, manifestacije tokom koje marširaju potomci boraca antifašista noseći njihove fotografije.
Kada se 2015. vraćao s odsluženja kazne za ratne zločine, po njega je poslat avion Vlade Srbije, a na aerodromu u Nišu su ga dočekali tadašnji ministri pravde, odbrane i rada Nikola Selaković, Bratislav Gašić i Aleksandar Vulin, kao i zvaničnici Vojske, Srpske pravoslavne crkve i Grada Niša.
Selaković je danas ministar vanjskih poslova, Vulin je na funkciji ministra unutrašnjih poslova, a Gašić je prvi čovjek Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).
Komentarišući Lazarevićev povratak, Selaković je tada izrazio očekivanje da će Lazarevićevi postupci biti “uzor budućim generacijama”.
Uvjeren sam da će i ovaj čin, ali i njegova ličnost i njegova karijera pokazati mnogim naraštajima u Srbiji šta znači do kraja i na svakom mjestu i u svakom trenutku boriti se za svoju otadžbinu. To je najsvjetliji primjer – rekao je Selaković tokom dočeka Lazarevića u decembru 2015. godine.
Dvije godine po povratku iz Haga, Lazarević je postao i predavač na Vojnoj akademiji.
"Prošlo je vrijeme kada su nas tjerali da ih se stidimo", izjavio je tadašnji ministar odbrane Aleksandar Vulin oktobra 2017. godine, na manifestaciji “Da se ne zaboravi”, na kojoj su se okupile bivše starješine Treće armije Vojske Jugoslavije. Među njima je bio i Vladimir Lazarević.
Prema podacima nevladinog Fonda za humanitarno pravo, na Kosovu je tokom rata 1998. i 1999. godine stradalo oko 13.500 ljudi, od toga je oko 8.500 albanskih civila.
Od 2001. godine do danas u Srbiji je otkriveno pet masovnih grobnica sa tijelima Albanaca ubijenih tokom rata na Kosovu.
Šta kaže Zakon?
