"U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima", stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapandog Balkana i Evropske unije.
I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske unije, javlja Politicki.ba.
BiH je jedina koja je u promatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.
Srbija, Albanija, Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.
Sjeverna Makedonija je jedina koja je "ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza".
Objava Izvještaja koincidira s današnjom odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.
"Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.
Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju sigurnosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija", ističe se u Izvještaju dalje.
Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala "glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balakana putuju prema EU".
U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi Politicki.ba.
Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe KONAČNO otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.
Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju naše zemlje.
Tu su se pojavila "nepotrebna odlaganja procedura". Doduše, sličan problem uočen je i na Kosovu.
