U idućoj godini bi se trebalo sagledati šta Evropska unija, uz podršku više angažiranog Vašingtona, može učiniti da se zapadni Balkan izvuče iz zastoja, naročito kada su u pitanju prijeteća zaoštravanja u Bosni i Hercegovini i blokada u pregovorima Beograda i Prištine, navode diplomatski izvori u Briselu, prenose Vijesti.ba.
U viđenju promjena u svijetu tokom 2021. godine to predočava i šef evropske diplomatije Josep Borrell koji je upozorio da su "sve češća retorika i potezi koji dijele ljude na zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, omeli napore da se šest zemalja regiona približi evropskoj budućnosti".
Borrell je to stavio do znanja u osvrtu na zbivanja u 2021. godini, ocijenivši da je to bila godina krupnih promjena i prestrojavanja "u kojoj su zamah dobile politike moći koje su neprestano postavljale izazove Evropskoj uniji i njenim vrijednostima".
Nova administracija u Vašingtonu imenovala je i nove izaslanike, iskusne poznavaoce zapadnog Balkana, sa ciljem da se snažnije uključi u rad na "nedovršenim poslovima" u regionu.
Ipak, očekuje se da se vidi i kakva će biti politika nove njemačke vlade, koja je za Balkan oduvijek važna.
Treba očekivati, vjeruju izvori u EU, i da će francuski predsjednik Emmanuel Macron, koga u aprilu čekaju izbori, učiniti nešto više da region prevaziđe "nove napetosti", kako je i sam istakao, obrazlažući program francuskog predsjedavanja Unijom od 1. januara.
Šef francuske države je upozorio da se na zapadnom Balkanu "historija vraća" i da je to "ponekad i tragično".
Zvaničnici u Vijeću ministara EU rekli su da su članice Unije i Evropska komisija također veoma zabrinuti zbog općeg slabog napretka zapadnog Balkana kada su u pitanju ključne reforme u oblasti vladavine prava i osnovnih sloboda.
Kao najteži problem, uz krizu u Bosni i Hercegovini, vidi se i blokada u pregovorima Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.
Šef mađarske diplomatije Peter Siarto izjavio je poslije zasijedanja Vijeća ministara EU sredinom decembra i otvaranja klastera četiri u pristupnim pregovorima Srbije da se zemlje na zapadu i sjeveru Unije nastavljaju protiviti proširenju na zapadni Balkan, naglasivši da su nedavni razgovori u Evropskom vijeću bili "otrežnjujući".
Doskorašnji šef češke diplomatije Jakub Kulhanek, čija zemlja u drugoj polovini 2022. preuzima predsjedavanje Unijom, također je predočio ono što u posljednje vrijeme ističu mnogi u prijestonicama EU i zvaničnici u Briselu, da je "blokiranje evropskih aspiracija zapadnobalkanskih država posebno kratkovido u situaciji kada svi na kontinentu pričaju da ne mogu sebi dopustiti luksuz da Evropa ima geopolitički vakuum, crnu rupu na Balkanu koju poslije mogu popuniti drugi akteri".
