Za napomenuti je da se Dodik nada ukidanju američkih sankcija možda i zbog saznanja da se u vrhu Trumpove administracije ljudi poput Marocca. Osim toga, USAID se našao na meti kritika vladajućih u Rs-u, a koje predvodi upravo Dodikov SNSD.
Američki predsjednik Donald Trump je izabrao Petera Marocca da dekonstruiše kompletnu pomoć Sjedinjenih Američkih Država ostalim zemljama. Marocco je prije toga bio u jednoj diplomatskoj misiji ispred Ministarstva vanjskih poslova SAD-a (State Departmenta).
Marocco je 2018. godine, tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, bio visoki zvaničnik sa zadatkom da radi na stabilnosti područja pogođenih oružanim sukobima. Naime, u ljeto 2018. je bio u dvosedmičnoj posjeti Balkanu, a koja je predstavljena kao nastojanje suprotstaviti se nasilnom ekstremizmu i jačanje međureligijskog dijaloga.
Zabranjeni tajni susret sa separatistima
Prema pisanju njujorškog istraživačkog portala ProPublica, Marocco se tokom te posjete tajno sastao sa zvaničnicima s kojima mu je bilo zabranjeno da se sastane jer su pod američkim sankcijama, osim ako američka vlada ne odluči drugačije. Naime, sastao se s političkim predstavnicima Srba u Bosni i Hercegovini, a koje je ProPublica predstavila kao entnonacionalističkim separatistima.
Navedeni portal tvrdi da je do ovih saznanja došao na osnovu intervjua sa sedam neimenovanih sadašnjih i bivših američkih zvaničnika. Kao razlog zašto nisu imenovani jeste strah od revanšizma aktuelne Trumpove administracije.
"Prema riječima jednog od zvaničnika, među prisutnima je bio (aktuelni predsjednik Rs) Milorad Dodik (SNSD) koji je u to vrijeme bio pod sankcijama Trumpove administracije jer je aktivno opstruirao američke napore na sprečavanju krvoprolića", piše ProPublica.
Napomenuli su da Dodik sebe predstavljao kao proruskim, antizapadnim i antiameričkim političarom koji se sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tadašnja ambasadorica SAD-a u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack je otkrila da je Marocco imao tajni sastanak, s čime ga je suočila u ambasadi na kraju same posjete Bosni i Hercegovini. Kako tvrdi jedan od sagovornika ProPublice, Marocco je u početku negirao taj sastanak, ali ga je kasnije priznao.
"Cormack je bila bijesna, oštro ga ukorivši, kazao je zvaničnik. Bivša ambasadorica nije odgovorila na zahtjev za komentar", piše ProPublica.
Marocco je ubrzo napustio Bosnu i Hercegovinu, a godinu dana kasnije više nije radio u State Departmentu.
"Nije poznato o čemu je razgovarao sa separatistima u Bosni i Hercegovini. No, sam sastanak je dao legitimitet političarima krajnje desnice koji se zalažu za kršćansku državu i koji je potkopao američku vanjsku politiku, naveli su stručnjaci i zvaničnici", prenosi njujorški istraživački portal.
Nakon što je napustio State Department, bivša Trumpova administracija je imenovala Marocca na visokom položaju Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a na kojoj je pokušavao odgoditi ili zaustaviti desetine programa koji su od koristi Bosni i Hercegovini.
Njegove bivše kolege tvrde da je njegov program bio otvoreno militaristički i "kršćansko-nacionalistički". Također tvrde da su USAID-ovi čelnici bili toliko uznemireni da su mu smanjili dužnosti sa zalaskom Trumpove administracije u mandatu od 2017. do 2021.
Pojedinci smatraju da je sada na djelu Maroccova odmazda prema svima onima koji su se ranije protivili onome što je radio. Sada radi bez ograničenja i odgovoran je samo nekolicini u vlasti. Sam Marocco, State Department i Dodik nisu odgovorili na zahtjev za komentar o spomenutom sastanku.
Sastanak s Vučićem
Nadalje, kako piše ProPublica, taj sastanak nije bio jedini Maroccov diplomatski promašaj u njegovoj burnoj karijeri.
"Tokom posjete Srbiji, svojevoljno je pozvao predsjednika te države Aleksandra Vučića da posjeti Srebrenicu, gdje je u genocidu ubijeno više od 8.000 muslimana, tvrde dvoje zvaničnika upoznatih s tim. Poziv je smatran krajnje neprikladnim - paravojne jedinice bosanskih Srba i srpske paravojne snage su ubile ljude koji su tamo sahranjeni. Taj poziv nije odobrio američki ambasador", istaknuto je.
Protivljenje programu demokratizacije BiH
Sagovornici ProPublice uvjeravaju i u to da je Marocco doveo u pitanje da li USAID treba finansirati programe za borbu protiv rasizma, nacionalizma i govora mržnje u inostranstvu. Istaknut je još jedan slučaj koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
"U internoj depeši dostavljenoj USAID-ovim čelnicima, oni su optužili Marocca da pokušava uskratiti sredstva koja je Kongres odobrio za program podrške demokratiji i poštenim izborima u Bosni i Hercegovini, želeći ta sredstva preusmjeriti za rješavanje islamskog ekstremizma", naglašeno je i dodaje se da je postojala zabrinutost da se time pogoršaju odnosi u Bosni i Hercegovini.
Marocco je viđen u zgradi Kongresa 6. januara 2021., kada su Trumpove pristalice ušle u tu zgradu, izražavajući nezadovoljstvo Trumpovim porazom na predsjedničkim izborima 2020. Njegovo prisustvo u zgradi uopće nije pravosudno razmatrano.
Za napomenuti je da se Dodik nada ukidanju američkih sankcija možda i zbog saznanja da se u vrhu Trumpove administracije ljudi poput Marocca. Osim toga, USAID se našao na meti kritika vladajućih u Rs-u, a koje predvodi upravo Dodikov SNSD, piše Klix.
