Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson izjavio je u intervjuu za N1 da do suštinskih političkih promjena u zemlji može doći isključivo kroz lokalni kompromis i konsenzus, naglašavajući da Bosni i Hercegovini nije potreban novi Dejtonski sporazum, već ustavni okvir usklađen sa standardima Evropske unije.
Nelson je istakao da koncept lokalnih rješenja može funkcionisati samo ako je zasnovan na kompromisu, dodajući da je to izazov sa kojim se suočavaju sve demokratije.
"Suština lokalnih rješenja jeste konsenzus, a konsenzus podrazumijeva kompromis", rekao je Nelson, naglasivši da politička polarizacija nije specifična samo za Bosnu i Hercegovinu. Kao primjer naveo je i Sjedinjene Američke Države, gdje je, kako kaže, vidljiv ozbiljan nedostatak političkog kompromisa.
Ipak, dodao je da se kompromis češće i lakše postiže na lokalnom nivou, ali je upozorio da lokalna rješenja ne smiju voditi marginalizaciji bilo kojeg naroda ili građana.
"Tri konstitutivna naroda i svi građani Bosne i Hercegovine moraju pronaći način da država postane funkcionalnija“, poručio je.
Dejton kao početak, ne kao završetak
Dejtonski ustav Nelson je opisao kao 'početni ustav', ističući da je još prilikom njegovog potpisivanja bilo jasno da će se morati razvijati kako bi Bosna i Hercegovina dugoročno funkcionisala kao moderna država.
"Taj posao nikada nije završen“, rekao je.
Govoreći o Mostarskom sporazumu, Nelson je podsjetio na svoje direktno učešće u procesu koji je omogućio održavanje lokalnih izbora u Mostaru nakon više od deset godina.
"To je bio rezultat lokalnog konsenzusa, nakon čega su lideri na državnom nivou morali dati prostor da se dogovor provede“, kazao je Nelson.
Iako je priznao da sporazum nije bio savršen, istakao je da je Mostaru vratio demokratsku vlast.
"Mostar je dobio novu priliku za funkcionalnu lokalnu upravu, sa opozicijom i mehanizmima odgovornosti“, rekao je.
Propuštena šansa za ustavne reforme
Nelson je naveo da je Mostarski sporazum trebao biti uvod u šire reforme na državnom nivou. Tokom njegove posljednje godine mandata, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi međunarodni partneri pokušali su pomoći u pokretanju tih procesa, ali bez uspjeha.
"Očekivanja su bila nerealna“, ocijenio je Nelson, naglašavajući da je ustavna reforma neophodna kako bi Bosna i Hercegovina ispunila standarde Vijeća Evrope u oblasti ljudskih prava.
Podsjetio je da je Evropski sud za ljudska prava u više presuda utvrdio da je postojeći ustav diskriminatoran i nespojiv s evropskim normama.
