U trenucima kada je budućnost Sarajeva bila neizvjesna, upravo su borbe vođene na ovom prostoru imale važnu ulogu u stabilizaciji odbrane i očuvanju grada, zbog čega je Žuč postala simbol otpora, hrabrosti i odlučnosti branilaca Bosne i Hercegovine.
Na uzvišenju iznad Sarajeva nalazi se Žuč, mjesto koje danas okuplja građane, planinare i posjetioce, a koje je 1992. godine bilo jedno od ključnih ratišta u odbrani glavnog grada Bosne i Hercegovine.
U trenucima kada je budućnost Sarajeva bila neizvjesna, upravo su borbe vođene na ovom prostoru imale važnu ulogu u stabilizaciji odbrane i očuvanju grada, zbog čega je Žuč postala simbol otpora, hrabrosti i odlučnosti branilaca Bosne i Hercegovine.
Bitka za Žuč, u kojoj je 8. juna 1992. godine oslobođen plato ovog brda, ubraja se među ključne operacije tokom opsade Sarajeva i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Od samog početka opsade u aprilu 1992. godine, Žuč je predstavljala dominantnu tačku s koje je grad bio izložen svakodnevnoj artiljerijskoj i snajperskoj vatri. Sa položaja iznad 800 metara neprijatelj je imao potpun pregled nad velikim dijelom Sarajeva, posebno njegovim novim urbanim zonama, uz realnu prijetnju presijecanja grada i njegovog potpunog strateškog razdvajanja.
Zbog toga je oslobađanje ove kote imalo presudan vojni i moralni značaj za odbranu Sarajeva i uspostavljanje povezanosti jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine. U ranim jutarnjim satima 8. juna pokrenut je koordinirani napad iz pravca Novog Grada, Novog Sarajeva i Vogošće, nakon čega su u višesatnim borbama oslobođeni Orlić, Vis, Kota 850 i Golo Brdo.
Heroji koji su izabrali domovinu
Svaka pobjeda ima svoju cijenu. Bitka za Žuč odnijela je živote brojnih branilaca Sarajeva. Među njima je bio i Vinko Šamarlić, sportista koji je imao ostvarenu olimpijsku normu za Barcelonu, ali je izabrao da ostane i brani Sarajevo. Poginuo je samo dan prije planiranog odlaska na Olimpijske igre. U istoj odbrani učestvovali su i komandanti Safet Zajko i Enver Šehović, čija su imena danas trajno upisana u kolektivno pamćenje grada.
Njihove priče nisu samo ratne priče. To su priče o ljudima koji su vlastitu budućnost zamijenili budućnošću svoje domovine.
Jesmo li svjesni vrijednosti slobode?
Više od tri decenije nakon bitke za Žuč, generacije rođene u miru odrastaju bez zvuka granata i neizvjesnosti koju je nosila opsada Sarajeva. Upravo je to najveći uspjeh onih koji su branili grad i državu. Ipak, s protokom vremena lako se zaboravi koliko je sloboda koju danas živimo skupo plaćena.
Mogućnost da studiramo, radimo, putujemo i planiramo vlastitu budućnost rezultat je žrtve hiljada šehida i boraca. Zato kultura sjećanja ne smije biti ograničena samo na godišnjice i prigodne ceremonije, nego mora ostati dio kolektivnog pamćenja.
Šehidi nisu samo imena na nišanima i spomen-obilježjima. Oni su dio historije na kojoj počiva današnja sloboda. Istinsko sjećanje živi kada mladi razumiju ko su bili ljudi čija imena nose škole, ulice i trgovi, te kakvu su cijenu mnogi platili za odbranu svoje zemlje.
Iako su borbe na Žuči odavno završene, odgovornost čuvanja sjećanja ostaje. Upravo kroz obrazovanje, kulturu, knjige, filmove i novinarstvo priče o Vinku Šamarliću, Enveru Šehoviću, Safetu Zajki i drugim braniocima nastavljaju živjeti, podsjećajući da sloboda nije nešto što se podrazumijeva.
Danas na platou Golog Brda, podno spomenika „Krila slobode“, obilježit će se 34. godišnjica bitke za Žuč i Dan odbrane Općine Novi Grad. Na tom mjestu naše kamere zabilježit će emotivan susret s prošlošću, dok ćemo odati počast herojima koji su nam darovali slobodu. Program Hayat TV-a počinje u 18 sati, a gledatelji su pozvani da budu uz nas kako bismo zajedno odali počast onima koji su svoje živote utkali u temelje ove zemlje.
Iza šehida i branilaca Žuči ostali su slobodno Sarajevo, slobodna Bosna i Hercegovina i trajna obaveza da njihovu žrtvu nikada ne prepustimo zaboravu.
