Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim ekonomskim upozorenjima sa dvije strane. Dok je sve izvjesniji povratak na sivu listu Moneyvala zbog neispunjenih obaveza u borbi protiv pranja novca, Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava na usporavanje ekonomskog rasta, rast zaduženosti i fiskalne rizike. Stručnjaci poručuju da bi posljedice mogli osjetiti i građani i privreda.
Povratak na sivu listu kao poraz države
Povratak na sivu listu Moneyvala ekonomisti vide kao poraz Bosne i Hercegovine. Vlasti su imale jasne zadatke i preporuke koje su trebale ispuniti, a pokušaji da se to učini uslijedili su tek u posljednji čas. Sve je izglednije da to nije bilo dovoljno, a posljedice bi mogli snositi građani, privreda i ukupna ekonomija države.
"Evropa ima svoje standarde i mi, ako želimo živjeti u civiliziranom svijetu koji je Evropa propisala, moramo usvojiti te standarde", kaže ekonomski stručnjak Zoran Pavlović.
Vlast reagovala prekasno
Slična situacija dogodila se i prilikom prvog stavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu. Tada je BiH usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma te je nakon provjera skinuta s liste.
Međutim, kako nova obećanja nisu ispunjena, bivši guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić smatra da bi proces ponovne provjere mogao trajati godinama.
"Naša vlast je pristupila tako da u posljednji čas pokuša ispraviti nešto. Moneyval ne funkcioniše tako. On analizom utvrđuje šta je učinjeno, a šta nije učinjeno, daje određene preporuke i ostavlja dovoljno vremena. Najvjerovatnije ćemo dobiti novi akcioni plan sa svim onim što treba otkloniti, a oni će potom ponovo čekati određeni period. Ja procjenjujem godinu do dvije godine da bi se provjerilo da li je sve ovo zaista urađeno", smatra Softić.
Neispunjeni uslovi
Jedan od ključnih uslova koji je ostao neispunjen jeste usvajanje državnog zakona o upravljanju nelegalno stečenom imovinom, ali i uspostavljanje registra stvarnih vlasnika na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Federalni ministar pravde ranije je tvrdio da je problem u softverskom rješenju Svjetske banke, ali odgovor na zastupničku urgenciju o razlozima neusvajanja nikada nije dostavljen.










