Novi Granični prijelaz Gradiška i dalje nije u funkciji iako je trebao biti svečano otvoren prije tačno tri mjeseca. Zbog nesuglasica u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, na gubitku su privrednici i obični građani.
Iako je legitimno tražiti poravnanje prihoda i utvrđivanje koeficijenata raspodjele sredstava, blokada u Upravnom odboru UIO BiH pokazuje kako institucionalni sporovi mogu imati direktne negativne posljedice na građane i privredu.
Umjesto da se postojeći spor rješava kroz nadležne pravne i institucionalne mehanizme, njegova refleksija na funkcionisanje važnog saobraćajnog čvorišta dovodi do milionskih gubitaka i dodatno opterećuje građane i privrednike.
Nepuštanje u promet novog graničnog prijelaza preko rijeke Save između BiH i Hrvatske ima više ekonomskih posljedica za Bosnu i Hercegovinu, posebno za transport, trgovinu i logistiku. Gubici se uglavnom javljaju kroz duga čekanja na granici, povećanje troškova transporta i sporiji protok robe.
Procjene privrednika govore da se gubici mjere u milionima KM, jer se negativne posljedice gomilaju iz dana u dan s obzirom da blizu 90 posto robe cestovnim putem prema Evropskoj uniji ide ovim pravcem.
Službeni podaci o prometu na starom graničnom prijelazu, koji se i danas koristi, pokazuju da je riječ o vrlo jakom čvorištu. U 2024. godini evidentirano je 4.924.977 putnika, 1.778.791 putničko vozilo, 28.005 autobusa i 252.723 teretna vozila (ulaz+izlaz).
Nezvanične procjene su da su od 11. decembra do danas, zbog nepuštanja u funkciju modernog graničnog prijelaza, privrednici "izgubili" blizu četiri miliona KM.
Službeni podaci vanjske trgovine Hrvatske pokazuju da je u 2024. vrijednost izvoza u BiH iznosila oko 2,69 milijardi eura, a uvoz iz BiH oko 1,19 milijardi eura. To, naravno, ne znači da sve prolazi preko ovog koridora, ali potvrđuje važnost cestovnih veza na ovoj granici.










