"Od očekivane odluke EU u ovom slučaju ne zavisi samo sigurnost Bosne i Hercegovine. U širem kontekstu, intervencija ili neintervencija EUFOR-a je također signal Kremlju da li Evropljani mogu ili ne mogu osigurati vlastitu sigurnost".
On je u očiglednoj panici. Prijeti da će druge odvući u propast ako ne stanu iza njega. Prijatelj Kremlja i desničarski separatista Milorad Dodik, koji obnaša funkciju predsjednika bosanskohercegovačke regije Rs u Bosni i Hercegovini, pokušava ne samo da izbjegne hapšenje, već i da svim vrstama neustavnih radnji zaobiđe još nepravomoćnu odluku da se mora odreći funkcije predsjednika Rs, piše austrijski list Standard.
Njihova novinarka Adelheid Wolfl u svom tekstu navodi i da je Dodik naredio da svi oni koji žive u Rs-u moraju napustiti bosanskohercegovačke institucije – posebno pravosuđe i policijske organe – i prijeći u lokalne institucije Rs-a. On je čak prijetio Srbima koji rade u bosanskim institucijama krivičnim gonjenjem ili oduzimanjem imovine ako ne napuste bosanske institucije.
Lider Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević ljutito je reagirao na Dodikove prijetnje i na društvenim mrežama poručio da Dodik "ugrožava postojanje srpskog naroda".
Napisao je: "S kojim pravom Milorad Dodik ugrožava egzistenciju hiljada porodica prijeteći oduzimanjem imovine Srbima koji časno i profesionalno obavljaju svoj posao u SIPA-i (Državnoj agenciji za istrage i zaštitu) , Sudu, Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji je on osnovao?"
Neuspješan poziv
Narod u Rs-u je do sada jedva odgovarao na prozivke Dodika, koji je očigledno van kontrole. Na Dodikov apel niko iz pravosudnih organa u Bosni i Hercegovini nije odgovorio. Kako saznaje medij Klix.ba, od blizu 300 uposlenika specijalne policije SIPA koji se izjašnjavaju kao Srbi, samo šestero je odlučilo napustiti državnu agenciju. U međuvremenu, direktor te službe Darko Ćulum podnio je ostavku – vjerovatno i kako bi izbjegao donošenje odluka o Dodikovom hapšenju. Ćulum do sada nije zatražio pomoć od misije EU EUFOR u hapšenju Dodika.
U međuvremenu, Dodik se u srijedu dovezao do bosansko-srbijanske granice, okružen teško naoružanim pripadnicima žandarmerije, specijalne antiterorističke jedinice – očigledno iz straha od hapšenja. Tvrdio je da je proganjan iz političkih razloga i koristio je rasističku, islamofobičnu retoriku:
"Ovo je muslimanska pobuna protiv nacionalnih interesa Srbije i Rs".
Dodik se dugi niz godina predstavlja kao žrtvu da bi "opravdao" svoje subverzivno ponašanje.
Dodik je posljednjih sedmica u više navrata donosio zakone kojim želi uništavanje države Bosne i Hercegovine, a svi imaju za cilj otcjepljenje Rs sa novim institucijama i razvlašćenje svih bosanskih institucija na teritoriji Rs. Nedavno je najavio stvaranje nove granične policije – kako bi osigurao da ne bude uhapšen. U ponedjeljak je proširena potjernica za Dodikom, a sada bi hapšenje mogla izvršiti i granična policija – a ne samo pravosudna kao ranije, piše dalje Standard.
Sljedeći korak bi također mogao biti Interpolova potjernica.
"Velikosrpski" san
Uništenje bosanskih institucija bio je cilj nacionalističkih agresora u ratu prije više od 30 godina, koji su željeli stvoriti "veliku Srbiju". Ostaje nejasno da li će vojna misija EU pomoći bosanskim institucijama da uhapse Dodika i dvojicu njegovih saboraca, za kojima su također raspisane potjernice. Prema sudu, ne samo Dodik, već i predsjednik parlamenta Rs Nenad Stevandić i premijer Rs Radovan Višković prvo moraju biti zadržani u jednomjesečnom istražnom zatvoru jer su prekršili ustavni poredak države.
EUFOR još nije dobio zahtjev od bosanske policije da obezbijedi policijsku pratnju kako bi se osiguralo "sigurno i stabilno okruženje" u slučaju hapšenja, što je njegov mandat. Postoji opasnost da Dodik okupi oko sebe policajce Rs kako bi silom spriječili njegovo hapšenje.
Odlučujući faktor će biti da li se u Briselu razvije jasna strategija za naredne dane i nedjelje – posebno u Evropskoj službi za vanjske poslove. Ima onih koji kažu da EU konačno mora pomoći bosanskoj državi i štititi njen ustavni poredak, zajedno s bh. vlastima; a tu je i frakcija pomirenja u EU koja i dalje vjeruje da može obuzdati Dodika kroz neku vrstu dogovora. Od očekivane odluke EU u ovom slučaju ne zavisi samo sigurnost Bosne i Hercegovine. U širem kontekstu, intervencija ili neintervencija EUFOR-a je također signal Kremlju da li Evropljani mogu ili ne mogu osigurati vlastitu sigurnost.
Debata o sankcijama
U međuvremenu, grupa od 28 članova iz različitih političkih grupa u Evropskom parlamentu napisala je pismo visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaji Kallas, pozivajući na sankcije Dodiku. Međutim, budući da se one ne mogu provesti zbog očekivanog veta od Mađarske, sada postoje neke države EU koje žele uvesti bilateralne sankcije. Britanski parlament također poziva na akciju protiv Dodika.
Bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, koji je u srijedu boravio u Briselu, rekao je nakon toga: "Očekujemo da će EU poduzeti aktivnije djelovanje protiv projekata u Rs-u zbog postupanja rukovodstva Rs-a. Neke zemlje će uvesti bilateralne sankcije Dodiku, ali, nažalost, i ljudima iz Rs-a".
Političar je nakon razgovora sa Kallasom dalje izjavio: "Niko od nas ne traži od EUFOR-a da uhapsi Dodika, niti je to njihov mandat. Ali EUFOR je dužan, u okviru svog mandata, da podrži institucije koje bi mogao biti napadnut od strane čovjeka koji se brani nezakonito. Mislim da ta spoznaja sazrijeva u Briselu." S obzirom na to da je Dodik čak prijetio da će oduzeti imovinu Srbima koji to ne postupe, u Briselu se polako shvaćaju razmjeri njegovog ludila, rekao je šef diplomatije.
Zamrzavanje sredstava Rs smatra se efikasnom mjerom. Ne samo da je Dodik satjeran uz zid, jer se konstantno ponaša na način koji je neustavan i odgovara pred sudom, već će i Rs sljedeće godine morati vratiti skoro 1,6 milijardi maraka (oko 800 miliona eura) – uključujući dugove na londonskoj i bečkoj berzi. Zbog toga je Vlada Rs nedavno čak pozvala svoje građane da kupuju obveznice – pet miliona, čija je nominalna vrijednost jedna bosanska marka (oko 50 centi). Na ovaj način Vlada Rs pokušava prikupiti novac od svog stanovništva, stoji u tekstu Adelheid Wolfl, novinarke austrijskog lista Standard.
