Bećirovićeva gromoglasna šutnja na ponižavanje Bošnjaka

politicki.ba

Bošnjački veto se ne broji, a trideset godina živimo veto i blokadu Srba i Hrvata.

U trenucima dok se odvija jedna od naročito opasnih i znakovitih kriza ustroja Bosne i Hercegovine i političkih odnosa, jedan od nominalno najvažnijih zvaničnika u državi, po običaju, šuti.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović još uvijek se nije oglasio o spornom, moguće nezakonitom, otvaranju novog graničnog prelaza u Gradišci.

Iako su bošnjački ministri u njegovom Vijeću ministara – koje bez njegovog glasa ne bi bilo ni formirano – preglasani, a odluku o privremenom otvaranju prelaza donio zamjenik ministra iz HDZ-a, Bećirović najvjerovatnije čeka da dojmovi i ocjene javnosti utihnu pa će se prikloniti ili jačoj struji ili će održati predavanje o suverenitetu države.

Podsjetimo, iako član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Zijad Krnjić nije glasao za otvaranje prelaza – jer to uslovljava poravnanjem raspodjele sredstava od PDV-a, pošto Rs troši pare građana Federacije, SNSD i HDZ se proceduralnom igrarijom otvorili prelaz, odnosno „premjestili postojeći“.

Jedan dio koalicije koja je iznijela pobjedu Denisa Bećirovića, i koju je on svojim preglasavanjem Željka Komšića uveo u vlast, fokusirala se na govor mržnje ministra finansija Srđana Amidžića.

Od Amidžićevih uvreda muslimana i Bošnjaka puno je opasnije poništavanje volje bošnjačkih predstavnika i Upravnog odboru UIO i u Vijeću ministara. Međutim, jednom dijelu Trojke je to lakši put i sigurnija opcija.

Drugi dio, prije svega Narod i pravda (NiP), ipak ispravno razumijeva suštinu ovog problema: HDZ i SNSD, uz aminovanje Evropske unije, poništavaju ne samo procedure nego i osnovne principe ustroja države. Bošnjački veto se ne broji, a trideset godina živimo veto i blokadu Srba i Hrvata.

Iako je najšira javnost ogorčena ovakvim ismijavanjem osnovnih principa dejtonskog ustroja države, najvažniji bošnjački zvaničnik, poznat po nabrajanju koliko se puta suverenitet BiH spominje u Ustavu, još uvijek nije, makar pismom ili izjavom, stao u odbranu poretka.


(Odgovor.ba)

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.