U političkoj praksi Bosne i Hercegovine često se dešava da oni koji blokiraju procese istovremeno nastoje javnosti predstaviti sebe kao zaštitnike nacionalnih interesa.
Politička scena u Bosni i Hercegovini sve češće liči na zatvoreni krug blokada iz kojeg institucije ne uspijevaju izaći. Posljednji primjer dolazi iz državnog Doma naroda koji je ponovo ostao bez kvoruma, čime je zakonodavni proces još jednom zaustavljen. Ovakav scenario postaje gotovo pravilo, a ne izuzetak.
Istovremeno, odgovornost za blokade pokušava se preusmjeriti na Klub Bošnjaka. Predstavnici HDZ-a i SNSD-a tvrde da su na obaranje kvoruma primorani potezima bošnjačkih delegata. Kritičari takvog narativa smatraju da se time pokušava relativizirati politička odgovornost i stvoriti slika u kojoj su upravo oni koji blokiraju institucije zapravo žrtve političkih okolnosti.
Između političkog dijaloga i svjesne blokade
U demokratskim sistemima parlament je prostor rasprave, političkog nadmetanja i donošenja odluka. Međutim, praksa napuštanja sjednica i rušenja kvoruma u Bosni i Hercegovini sve više postaje instrument političkog pritiska.
Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović upozorava da takav način političkog djelovanja vodi ka paralizi institucija i dugoročnom urušavanju demokratskih procesa.
Zijad Bećirović, direktor IFIMES-a:
U demokratskim društvima neslaganja se rješavaju, raspravom, glasanjem i političkom argumentacijom, a ne napuštanjem sjednica i svjesnim rušenjem kvoruma. Kada političari najavljuju da će blokade postati trajna praksa kao što je to učinio akademik Dragan Čović, to znači da svjesno ulaze u fazu institucionalne paralize države.










