Austrija: Rasprava zbog uklanjanja krstova iz škole u Vorglu

U Tirolu je izbila žustra rasprava o prisustvu krstova u školama, nakon što je u srednjoj školi u Vorglu utvrđeno da je iz više učionica nestalo krstova. Roditelji su, prema pisanju lista Tiroler Tageszeitung, alarmirali upravu škole kada su primijetili da su vjerski simboli uklonjeni. Ispostavilo se, međutim, da su pojedini krstovi nestali još ranije.

Direktor škole Gottfried Schneider sumnja da su krstove uklonili mladi nastavnici prije nego što je on preuzeo funkciju. Ipak, posljednjih sedmica nestalo je još krstova, zbog čega je slučaj eskalirao i privukao pažnju Tirolske uprave za obrazovanje.

Zakonska obaveza: krst mora visiti u učionici

Prema austrijskom Zakonu o vjerskom obrazovanju, sve učionice u obaveznom školstvu moraju imati krst ako je više od polovine učenika kršćanske vjeroispovijesti. Tirol, kao savezna država, ima još strožiji propis: bez obzira na vjersku strukturu razreda, krst je obavezan u svim učionicama.

Zbog toga je škola u Vorglu morala hitno reagirati. Kako pravi krstovi nisu bili dostupni, škola je pripremila privremeno rješenje – odštampane i plastificirane slike Isusa na krstu. One su, prema navodima Tirolske uprave za obrazovanje, postavljene kako bi se ispoštovao zakon dok ne stignu novi drveni krstovi.

Uprava je saopćila da neće biti sankcija za prethodno uklanjanje krstova i da je „vraćanjem zakonski usklađenog stanja slučaj zatvoren“.

Zašto su krstovi i dalje obavezni?

Pitanje vjerskih simbola u učionicama u Austriji nije jednostavno, jer se direktno tiče Konkordata — ugovora između Austrije i Vatikana. Tim ugovorom propisano je da krst mora visiti u učionicama svih škola gdje većina učenika pripada kršćanskoj denominaciji.

„Promjena ovog pravila nije moguća bez saglasnosti Svete Stolice“, navodi Tirolska uprava za obrazovanje.

Ipak, pravnici podsjećaju da je Konkordat ugovor iz kojeg Austrija, kao država, može istupiti, ali samo političkom većinom — što je, u aktuelnoj klimi, teško zamislivo.

Argumenti za i protiv: austrijske stranke podijeljene

Za krst u učionicama

Nico Marchetti iz Austrijske narodne stranke (ÖVP) tvrdi da je krst dio austrijske kulture, a ne samo religije. „Austrijanci vide državu kao kršćansku zemlju, i to žele zadržati“, naglašava on.

Slično smatra i Hermann Brückl iz FPÖ-a, koji kaže da krst simbolizira „vjekovne vrijednosti na kojima počiva austrijski društveni poredak“. Za njega krst predstavlja humanost, toleranciju i milosrđe.

Ustavni sud Austrije je 2011. zaključio da prisustvo krsta ne ugrožava slobodu vjere djece u vrtićima, već štiti pravo kršćanske djece i njihovih roditelja da dobiju odgoj u skladu s vlastitom tradicijom.

Protiv krsta

Sekularne inicijative, poput one koju je 2013. pokrenuo Niko Alm (Zeleni/NEOS), tvrde da Austrija daje „neopravdane privilegije“ Crkvi i da školski prostor treba biti vjerski neutralan. Peticija s 60.000 potpisa nikada nije ušla u parlamentarnu proceduru.

NEOS danas zagovara da škole budu neutralne i da zajednice razreda autonomno odluče žele li krst ili više različitih vjerskih simbola.

Zeleni smatraju da škole trebaju biti slobodan prostor za svu djecu, bez vjerskog utjecaja. Ipak, navode da promjena zakona ne može brzo doći jer zahtijeva saglasnost Vatikana.

SPÖ zadržava jasan stav: „Zalažemo se za razdvajanje crkve i države“, ali pošto izmjena Zakona o vjerskom obrazovanju nije dio vladinog programa, ta tema se trenutno ne otvara.

Rasprava o krstu u učionicama tako ostaje otvorena, dok se u Vorglu, barem privremeno, rješenje našlo u plastificiranim slikama.