Arnautović u 'Istrazi sedmice': Slaven Kovačević se uvijek izjašnjavao kao Hrvat

Bosna i Hercegovina se polahko, ali sigurno, okreće prema općim izborima zakazanim za 4. oktobar 2026. godine.

Pored ključne odluke o tome koje će političke stranke i koalicije voditi zemlju u naredne četiri godine, važna novina u izbornom procesu jeste uvođenje modernih tehnologija i upotreba skenera za obradu glasačkih listića. 

Zahvaljujući ovoj inovaciji glasovi će biti kompjuterski obrađeni, a ključni izborni rezultati poznati u znatno kraćem roku od uobičajenih.

To je, naravno, zahtijevalo određene promjene i prilagođavanja u odnosu na ranije glasačke listiće, o čemu u večerašnjem izdanju emisije Istraga sedmice razgovaramo sa članom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suadom Arnautovićem, koji je na početku pohvalio službe i dizajnere koji su radili na ovom projektu.

"Mi smo ovom odlukom, koja je zaista, u našim uvjetima, idealna, napravili odličan posao. Pohvalio sam i naše službe i dizajnere koji su učestvovali u njenoj izradi. Vjerujem da će se javnost, nakon što odluka bude objavljena u Službenom glasniku i na službenoj stranici, uvjeriti da je to tako.

Međutim, član 3, stav 4, alineja b te odluke, prema mom mišljenju, nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno članom V Ustava i članom 8.1 Izbornog zakona BiH. Čule su se različite diskusije da nije na nama da odlučujemo o ustavnosti. Međutim, riječ je o identičnoj situaciji. Imamo upravo jedan takav predmet pred Ustavnim sudom BiH, predmet U-13/05, u kojem je Ustavni sud zauzeo jasan stav", podjseća Arnautović i dodaje:

"Tada je Ustavni sud zaključio da bi razmatranjem te odredbe Izbornog zakona, zapravo, razmatrao izmjenu Ustava, što nije ni dužnost ni nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, odredba člana 8.1 Izbornog zakona identična je odredbi člana V Ustava Bosne i Hercegovine", pojasnio je svoj stav član Centralne izborne komisije Suad Arnautović.

Član CIK-a BiH je potom ponovio odredbe Ustava BiH:

"Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka, jednog Hrvata koji se bira neposredno s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine i jednog Srbina koji se bira neposredno s teritorije Rs. To je osnovna ustavna odredba. Kasnije se predviđaju određene situacije koje se odnose na pokretanje vitalnog, odnosno entitetskog interesa, ali to su izvedena pitanja koja nastupaju tek u određenim okolnostima.

Želim ukazati i na primjer iz našeg zakonodavstva. Ako pogledate član 2.5 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji govori o sastavu Centralne izborne komisije, vidjet ćete da se ne navode bošnjački, hrvatski, srpski ili ostali članovi Komisije. Zakonom je propisano da Centralnu izbornu komisiju čini sedam članova: po dva Bošnjaka, dva Hrvata i dva Srbina, dok se sedmi član bira iz reda ostalih.

Slična situacija postoji i kada je riječ o drugim institucijama. U Ustavu Bosne i Hercegovine takva norma ne postoji na način na koji se često interpretira. Dakle, riječ je o odredbi koja nije eksplicitno propisana samim Ustavom", zaključio je Arnautović.