Autori Zbornika radova, u ustavno-političkom dijelu preporuka, navode potrebu usklađivanja Ustava BiH s presudama Evropskog suda za ljudska prava, jačanja funkcionalnosti institucija i preciznijeg definiranja nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Predlaže se i formiranje međunarodne ekspertne grupe koja bi pripremila nacrt novog ustava.
Tri decenije nakon Dejtona, Bosna i Hercegovina je i dalje suočena s ozbiljnim političkim, ustavnim i ekonomskim izazovima, zaključak je naučnika i eksperata okupljenih na međunarodnoj konferenciji čiji su radovi predstavljeni u zborniku Akademije nauka i umjetnosti BiH. Autori upozoravaju da su ratni ljudski gubici i dugogodišnje iseljavanje ostavili duboke posljedice na ekonomiju i tržište rada, te pozivaju na ustavne reforme, ubrzanje evropskih integracija, nastavak misije EUFOR-a i zadržavanje aktivne uloge Ureda visokog predstavnika u procesu stabilizacije i reformi države.
Autori Zbornika radova, u ustavno-političkom dijelu preporuka, navode potrebu usklađivanja Ustava BiH s presudama Evropskog suda za ljudska prava, jačanja funkcionalnosti institucija i preciznijeg definiranja nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Predlaže se i formiranje međunarodne ekspertne grupe koja bi pripremila nacrt novog ustava.
"Tri kriteriji bi bili predmet široke javne debate, da se građani izjasne o svemu tome, nakon čega bi se to predložilo Parlamentarnoj skupštini koja bi trebala da izvrši ustajanje novog ustava", rekao je Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo
Naglašeno je da je Bosna i Hercegovina tokom rata izgubila desetine hiljada života, dok su stotine hiljada građana bile prisiljene napustiti zemlju. Posljedice tog procesa vidljive su i danas kroz starenje stanovništva, nedostatak kvalifikovane radne snage i kontinuirani odlazak mladih i obrazovanih ljudi.
"To su velike žrtve i teško ih je procijeniti kvantitativno tj. procijeniti u novcu, ali su bh. žrtve, i ljudske i gubitak u materijalnom kapitalu, najmanje triput veće nego što su bila uložena sredstva u Bosnu i Hercegovinu", rekao je Fikret Čaušević, dopisni član ANUBiH.
Posebno je naglašena potreba za nastavkom djelovanja Ureda visokog predstavnika (OHR), uz blisku saradnju sa Specijalnim predstavnikom Evropske unije. Autori preporuka smatraju da bi upravo koordinirano djelovanje međunarodnih aktera moglo pomoći u postizanju političkog konsenzusa neophodnog za provođenje reformi i napredak na evropskom putu.
"Bosni i Hercegovini iz više razloga, iz geopolitičkih i drugih unutrašnjih, nužna je institucija visokog predstavnika, ali njegovo djelovanje bi se prilagodilo težišnom cilju - a to je provođenje pregovora za članstvo, pružanje pomoći i osiguranje ubrzanja", rekao je Mirko Pejanović, akademik.
Također je istaknuta važnost nastavka misije EUFOR Althea, za koju se navodi da predstavlja važan faktor odvraćanja od mogućih destabilizacijskih procesa i dodatnu garanciju očuvanja mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Zbornik, kako su poručili iz ANUBiH-a, predstavlja pokušaj da se na temelju naučnih analiza i iskustava iz protekle tri decenije ponude smjernice za izgradnju funkcionalnije države, održivijeg ekonomskog razvoja i uspješnije evropske budućnosti Bosne i Hercegovine.
