Američki predsjednik Donald Trump je ranije rekao da je Grenland od vitalnog značaja za američku sigurnost i da bi Danska trebala odustati od kontrole nad strateški važnim ostrvom.
Istraživanje javnog mnjenja u utorak je pokazalo da 85 posto Grenlanđana ne želi da njihovo arktičko ostrvo, poluautonomna danska teritorija, postane dio Sjedinjenih Američkih Država, piše danski dnevnik Berlingske, prenio je Reuters.
Američki predsjednik Donald Trump je ranije rekao da je Grenland od vitalnog značaja za američku sigurnost i da bi Danska trebala odustati od kontrole nad strateški važnim ostrvom.
Istraživanje Veriana, koje je naručio danski list, pokazalo je da je samo 6% Grenlanđana za to da postanu dio SAD-a, a 9% je neodlučno, izvijestio je Berlingske.
Danska je u ponedjeljak saopštila da će potrošiti 14,6 milijardi kruna (2,04 milijarde dolara) na jačanje svog vojnog prisustva na Arktiku.
Grenlandu, s kopnenom masom većom od Meksika i populacijom od 57.000 ljudi, 2009. godine je dodijeljena široka samoupravna autonomija, uključujući pravo da proglasi nezavisnost od Danske putem referenduma.
Premijer Grenlanda Mute Egede, koji je pojačao zalaganje za nezavisnost, više puta je rekao da ostrvo nije na prodaju i da je na njegovim ljudima da odlučuju o svojoj budućnosti.
Američka vojska je stalno prisutna u svemirskoj bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, strateškoj lokaciji za njen sistem ranog upozoravanja na balističke rakete, jer najkraći put iz Evrope u Sjevernu Ameriku vodi preko ostrva.
