Izjava bivšeg predsjednika bh. entiteta Rs Milorada Dodika da je “pravo na nezavisnost politički cilj” označava novu fazu u dugogodišnjem procesu potkopavanja državnih institucija Bosne i Hercegovine - fazu u kojoj se secesija više ne skriva iza retorike autonomije, navodi se u analizi poljskog portala TVP World.
"Pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti je naš politički cilj".
Kako piše TVP World, ovom izjavom u Banjoj Luci ove sedmice Milorad Dodik je odbacio svaku pretpostavku da je njegov projekat vezan za autonomiju unutar Bosne i Hercegovine i jasno stavio do znanja da je krajnji cilj nezavisnost. Bosna i Hercegovina je, dodao je, "nepovratno uništena".
U tekstu se zatim objašnjava kako je Dodik formalno smijenjen s funkcije predsjednika entiteta nakon sudske presude zbog nepoštovanja međunarodnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ali se navodi da on "i dalje djeluje kao predsjednik iz sjene".
Dana 8. februara 2026. godine Siniša Karan, blizak Dodikov saveznik i bivši ministar unutrašnjih poslova, pobijedio je na ponovljenim vanrednim predsjedničkim izborima kao kandidat Dodikovog SNSD-a, nakon ponavljanja izbora izazvanog nepravilnostima na glasanju u novembru 2025. godine.
"Međutim, stvarna vlast i dalje ostaje u Dodikovim rukama i u rukama njegove stranke, čime on ostaje faktički predsjednik Republike Srpske iz sjene. Vladajući putem lojalista i stranačkih struktura, nastavlja s dugotrajnim projektom postepenog razdvajanja", navodi se.
Zatim se postavlja pitanje "može li BiH opstati kao država", te "da li Sjedinjene Američke Države još namjeravaju braniti mirovni sporazum koji su nekada nametnule".
Dodik više svoj projekat ne predstavlja samo kao srpski nacionalizam. On ga sve više obavija retorikom MAGA pokreta, predstavljajući Rs kao žrtvu "globalističkog" pritiska i prikazujući bosanske Srbe kao kršćane pod pritiskom muslimana.
"Oponašajući retoriku Donalda Trumpa "America First" vlastitom porukom "Rs na prvom mjestu", Dodik pokušava secesiju predstaviti ne kao balkansku fragmentaciju, već kao dio globalnog otpora posthladnoratovskom poretku", navodi se.
Kako je Dodik naučio koristiti sistem
U tekstu se navodi da sistem uspostavljen nakon rata u BiH "nikada nije bio elegantan":
"Bio je to prekid vatre pretvoren u ustav, osmišljen da spriječi novi rat, a ne da osigura efikasno upravljanje državom".
Zatim se citira analitičar Jasmin Mujanović, koji je naveo da BiH ima "sklonost ka stalnim krizama, potaknuta disfunkcionalnim političkim aparatom koji dijeli vlast, ali ne uspijeva osigurati upravljanje".
Upravo tu strukturnu slabost Dodik je naučio koristiti.
U analizi se objašnjava da Dodikova strategija nije bila dramatično proglašenje nezavisnosti, nego postepeno potkopavanje državnih institucija-
Narodna skupština Rs godinama usvaja zakone kojima odbija priznati odluke Ustavnog suda BiH i autoritet visokog predstavnika Christiana Schmidta, iako je upozoreno da je neprovođenje tih odluka krivično djelo. Državne pravosudne i policijske institucije sve češće nailaze na blokade unutar Rs, dok su pokretane inicijative za zabranu djelovanja državnih istražnih tijela, formiranje entitetske granične službe i uspostavljanje paralelnog pravosudnog sistema.
Ističe se da je sigurnosni sektor ključan dio te strategije: Policija Rs dodatno je ojačana, uključujući saradnju s Mađarskom. Nakon presude Suda BiH protiv Dodika 2025. godine, vlasti su oklijevale da pokušaju njegovo hapšenje zbog straha od sukoba, dok je policija Rs zaprijetila upotrebom sile.
Proces administrativnog razdvajanja nastavljen je kroz zakon o "stranim agentima", obilježavanje neustavnog Dana Rs i pozive srpskim zvaničnicima da napuste državne institucije. Iako granice formalno ostaju iste, funkcionisanje zajedničke države sve je više osporeno.
