U rukama različitih formacija, od kojih su neke povezane s "Islamskom državom" i el-Kaidom, nađeno najmodernije oružje koje proizvodi Zastava Kragujevac.
Stručnjaci za oružje Amnesty Internationala identificirali su oružje srbijanske proizvodnje u video zapisima koje su objavile oružane grupe koje djeluju u Sahelu, uključujući podružnicu "Islamske države" koja je preuzela odgovornost za stotine smrtnih slučajeva civila, saopćeno je iz ove organizacije.
Nove puške, neki od najnovijih dostupnih modela, podudaraju se sa trgovačkim dosijeima prodaje naoružanja iz Srbije u Burkini Faso, što ukazuje na to da je oružje nedavno prodato vladi prije nego što je dospjelo u ruke naoružanih grupa.
Analiza podataka komercijalne trgovine Amnesty Internationala također pokazuje da su Češka Republika, Francuska i Slovačka izvozile velike količine malokalibarskog i lakog naoružanja u vlade država afričkog regiona ispod Sahare - Sahela od izbijanja širokog sukoba.
Do 2020. godine, kada je Srbija izvršila posljednji prijavljeni transfer oružja u Burkinu Faso, nasilje među naoružanim grupama već je bilo u toku.

Mali se od 2011. godine suočava s pobunom koju vode različite oružane grupe, uključujući "Islamsku državu Velike Sahare" (ISGS), i džemat Nusrat el-Islam wal Muslimeen (JNIM) povezan s el-Kaidom, a sukob se prelio u Burkina Faso i Niger.
Naoružane grupe izvršile su više napada na civile, a humanitarna kriza brzo zahvaća region.
Srbija, Češka, Francuska i Slovačka ratificirale su Sporazum o trgovini oružjem (ATT), koji zabranjuje prenos oružja ako postoji rizik da će se ono koristiti za počinjenje ili olakšavanje kršenja ljudskih prava.
„Sukob u Sahelu karakteriziraju ozbiljna kršenja ljudskih prava od svih strana, uključujući masakre civila od strane neodgovornih oružanih grupa. Više od milion ljudi raseljeno je u regiji, a humanitarna kriza brzo postaje jedna od najgorih na svijetu ”, rekao je Patrick Wilcken, voditelj poslovanja, sigurnosti i ljudskih prava u Amnesty Internationalu.
„U ovom sve strašnijem kontekstu, države moraju djelovati krajnje oprezno kada razmatraju transfer oružja u Sahel. Ne samo da postoji neprihvatljivo visok rizik preusmjeravanja na oružane grupe, već i nacionalne vojske i policijske snage u regiji imaju užasne dosijee o ljudskim pravima. Uoči godišnje konferencije Ugovora o trgovini oružjem koja će se održati sljedeće sedmice, apeliramo na sve države da ispune svoje obaveze i suzdrže se od bilo kakvog prijenosa oružja koji bi mogao potaknuti kršenje ljudskih prava”, ističe AI.
30. augusta delegati iz 110 zemalja sastat će se u Ženevi na Sedmoj konferenciji država ugovornica Ugovora o trgovini oružjem (ATT). Ovaj akt zabranjuje izvoz oružja u slučajevima gdje postoji najveći rizik da će se ono upotrijebiti za počinjenje ili omogućavanje genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i ozbiljnih kršenja ljudskih prava. To uključuje rizik da će oružje prodano vladama biti nezakonito preusmjereno kršiteljima ljudskih prava.
Situacija u cijelom regionu centralnog Sahela postaje sve nestabilnija, a naoružane grupe su sve brojnije i međusobni sukobi svih protiv svih su sve izraženiji, ističe AI. Prema podacima iz baze podataka o događajima oružanih sukoba, između 2017. i 2021. u Burkina Fasu, Maliju i Nigeru prijavljeno je više od 6.000 smrti civila.
Prema podacima UNHCR -a, više od 1,2 miliona stanovnika Burkine Faso raseljeno je od 2016. godine.
U junu 2021. godine, neidentificirani naoružani ljudi ubili su 130 civila u selu Solhan u Burkini Faso, što je najgori napad na civile do sada u sukobu. ISGS je preuzeo odgovornost za više napada na civile 2021. godine, uključujući i jedan 21. marta u kojem je 137 ljudi poginulo na nekoliko lokacija u Nigeru.
Takozvane grupe za samoodbranu, osnovane da se bore protiv JNIM-u i ISGS-u, također su izvršile masakre civila, što je dovelo do krvavog ciklusa odmazde. U martu 2020. godine jedna takva grupa za samoodbranu, "Koglweogo", pokrenula je niz užasnih napada na sela u Burkini Faso u kojima su poginule najmanje 43 osobe. Mesec dana ranije, Dan na Ambassagou, etnička oružana milicija, ubila je 32 seljana u Ogossagouu u Maliju.
Amnesty International prikupio je i analizirao više od 400 komada digitalnog sadržaja iz Burkine Faso i Malija, uključujući provjerene fotografije i video zapise koje su članovi oružanih grupa na društvenim mrežama objavili u periodu od januara 2018. do maja 2021. Na snimcima se vide zalihe oružja i borci iz različitih naoružanih grupa uključujući ISGS, JNIM, Dozos, dobrovoljce za odbranu otadžbine (VDP), Koglweogo i Dan na Ambassagou, u Maliju i Burkini Faso.

Dok je većina vidljivog oružja naslijeđeni kalašnjikovi sovjetskog porijekla, stari više decenija, Amnesty je identificirao i 12 slučajeva u kojima su borci nosili novije oružje srbijanske kompanije Zastava. To uključuje teške mitraljeze M02 Coyote i puške serije M92 i M05, najnovije modele M05E3 koji nisu bili dostupni prije početka borbi u sjevernom Maliju 2011.
Iako praćenje preciznog lanca prometa oružja nije bilo moguće, vjerovatno je to oružje preusmjeravano naoružanim grupama bilo nezakonitim kanalima ili zauzimanjem ratišta.
U periodu 2015.-2020. Srbija je prijavila ukupan transfer 20.811 pušaka i karabina; 4.000 jurišnih pušaka; 600 revolvera i pištolja; i 290 mitraljeza u Burkinu Faso, u godišnjim izvještajima za ATT.
ATT zahtijeva od država ugovornica da procijene rizik od preusmjeravanja oružja obuhvaćenog Ugovorom - posebno malokalibarskog i lakog naoružanja koje je lako sakriti i transportovati. Ako postoji znatan rizik da će oružje biti preusmjereno na krajnje korisnike koji će ih koristiti za počinjenje ili olakšavanje kršenja ljudskih prava, izvoz ne bi trebao biti odobren.
“Do 2020. godine, kada je Srbija izvršila posljednji prijavljeni transfer oružja u Burkinu Faso, nasilje između naoružanih grupa već je bilo u toku. Svaka adekvatna procjena rizika od strane Srbije zaključila bi da bi prodaja oružja Burkini Faso vjerovatno doprinijela kršenju ljudskih prava ”, rekao je Patrick Wilcken.
Svako oružje prodano vladama u regiji Sahel riskira da padne u ruke naoružanih grupa i potakne sukob.
Prema službenim podacima godišnjeg izvještaja EU, od 2013. države EU izdale su Maliju i Burkini Faso 506 dozvola, vrijednih 205 miliona eura, za vojnu opremu.
Slovačka je prijavila transfer 1.000 komada oružja za napad, 2.460 pušaka i karabina, 550 mitraljeza; 680 pištolja i revolvera i 750 puškomitraljeza za Mali; Češka Republika je prijavila transfer 3.500 jurišnih pušaka i 10 puškomitraljeza u Burkinu Faso; Francuska je izvijestila o još 1.164 pištolja i revolvera, 4 puške i karabina, zajedno s 13 oklopnih borbenih vozila u Mali.
„Srbijansko oružje koje smo identificirali najnoviji je dokaz da svako oružje prodano vladama u regionu Sahela rizikuje da padne u ruke brutalnih oružanih grupa i podstakne pogoršanje sukoba“, kaže Patrick Wilcken.
“Kako se situacija pogoršava diljem Sahela, sve države izvoznice moraju usvojiti stroge mjere zaštite kako bi spriječile preusmjeravanje oružja oružanim grupama ili njihovo korištenje za kršenje ljudskih prava od strane oružanih snaga. Ako se takve garancije ne mogu zajamčiti, oružje se ne smije prenositi. Države uvoznice također moraju suzbiti nezakonitu prodaju oružja i osigurati da su zalihe sigurne", ističe AI.