Bosna i Hercegovina nalazi se pred jednom od najvećih energetskih i geopolitičkih odluka u novijoj historiji, a projekat Južne gasne interkonekcije mogao bi označiti značajan zaokret u načinu snabdijevanja energijom. O tome piše Biznisinfo.ba, pozivajući se na izjave Zijada Bajramovića, predsjednika BH Komiteta CIGRE.
Kako se navodi, BiH trenutno gotovo u potpunosti zavisi od jednog pravca snabdijevanja prirodnim gasom – ruskog gasa, sa godišnjim kapacitetom od oko 600 miliona kubnih metara, što u praksi znači da ne postoji stvarna rezervna sigurnost snabdijevanja.
Izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi povezala LNG terminal na Krku sa gasnim sistemom u BiH, zemlja bi dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG, čime bi se smanjila zavisnost od jednog dobavljača.
Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutnu potrošnju prirodnog gasa u BiH, koja iznosi oko 230 miliona kubnih metara godišnje. Prema Bajramovićevim ocjenama, riječ je o strateškom i geopolitičkom pitanju koje povećava energetsku sigurnost zemlje i otvara mogućnost razvoja domaće gasne infrastrukture, pa i pozicioniranja BiH kao tranzitne zemlje.
Da bi se puni kapacitet gasovoda iskoristio, planirana je izgradnja tri savremene CCGT gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata. Riječ je o visokoefikasnim postrojenjima koja se brzo uključuju i isključuju i imaju važnu ulogu u balansiranju elektroenergetskog sistema.
Procjenjuje se da bi potrošnja gasa za ove elektrane mogla dostići oko milijardu kubnih metara godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za gasifikaciju novih područja, industriju i postojeće potrošače, čime bi kapacitet Južne interkonekcije bio optimalno iskorišten.
Tri planirane gasne elektrane trebale bi proizvoditi oko šest teravat-sati električne energije godišnje, što predstavlja približno polovinu ukupne godišnje potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Time bi se koristilo oko dvije trećine kapaciteta gasovoda.
