Glavni grad Bosne i Hercegovine nalazi se između urbanističkih planova i svakodnevne borbe za prostor. Vlasti obećavaju viziju zelene metropole, a građani i struka upozoravaju na ograničene kapacitete i cijenu betonizacije.
Sarajevo teži statusu moderne metropole, uz viziju petnaestominutnog grada i povećanje zelenih površina. Ipak, dok političari crtaju planove, građani se svakodnevno bore za parking, često nauštrb onog malo zelenila koje je preostalo.
„Cilj bi mogao biti da Sarajevo postane vodeći regionalni centar za inovacije i kreativne industrije, jedan od najzelenijih gradova Zapadnog Balkana, sa uređenim parkovima i drvoredima, najpoželjnija turistička destinacija Jugoistočne Evrope sa puno biciklističkih staza i pješačkih zona, grad sa efikasnim javnim prevozom i visokom kvalitetom života“, kaže Alen Girt, predsjedavajući Gradskog vijeća Sarajeva.
Planovi i standardi na papiru
U Nacrtu urbanističkog plana Kantona Sarajevo, koji tek treba biti usvojen, zacrtan je ambiciozan standard od 30 kvadratnih metara zelenila po stanovniku, uz koncept grada u kojem su svi sadržaji dostupni pješacima.
„Preko 10 m² je predviđeno zelenih površina u užem gradskom dijelu grada po stanovniku, a kada gledamo cjelokupni Urbanistički plan, predviđeno je 30 m² po stanovniku. Plan je i da se što manje vozila koristi, da što manje saobraćajnica bude za vozila, da što više bude pješačkih zona, biciklističkih staza i parkova. U tom kontekstu, veliki aspekt, velika energija i finansije u budućnosti, kad se bude implementiralo, bit će usmjereni i u javni gradski saobraćaj“, rekao je premijer KS-a Nihad Uk u izjavi od 17. decembra 2025. godine.
