Muskovu ponudu za kupovinu OpenAI-a, prema navodima The Wall Street Journala, podržale su investicione firme poput Valor Equity Partners, Baron Capital, Atreides Management, Vy Capital i 8VC.
Osnivač OpenAI-a Sam Altman odbio je ponudu Elona Muska i grupe investitora vrijednu gotovo 100 milijardi dolara za preuzimanje tog tehnološkog giganta, dodatno pojačavajući napetosti u borbi za budućnost umjetne inteligencije.
Prema izvještaju The Wall Street Journala, Musk i konzorcij investitora ponudili su 97,4 milijarde dolara za kupovinu neprofitne organizacije koja kontroliše OpenAI. Njihov advokat, Marc Toberoff, potvrdio je vijest u ponedjeljak.
“Vrijeme je da se OpenAI vrati otvorenom kodu i sigurnosti kao sili dobra što je nekad i bio”, poručio je Musk putem izjave prenesene u The Wall Street Journalu. “Pobrinut ćemo se da se to dogodi”.
Altman je brzo odbacio ponudu, odgovarajući na platformi X: „Ne, hvala, ali ćemo otkupiti Twitter za 9,74 milijarde dolara ako hoćeš”.
Musk je na to kratko odgovorio: “Prevarant”.
Sukob između Muska i Altmana traje godinama. Obojica su suosnivači OpenAI-a, no Musk je napustio kompaniju 2018. Od tada, često je kritikovao Altmana, nazivajući ga “Swindly Sam” (prevarant Sam), dok je Altman Muska opisivao kao “nasilnika”.
Prošlog mjeseca, Musk je napao inicijativu vrijednu pola biliona dolara, koju je djelomično finansirao OpenAI, za izgradnju podatkovnih centara u SAD-u, a koju je predsjednik Donald Trump predstavio kao historijsku. Musk je tvrdio da njeni finansijeri “zapravo nemaju novac”.
Muskovu ponudu za kupovinu OpenAI-a, prema navodima The Wall Street Journala, podržale su investicione firme poput Valor Equity Partners, Baron Capital, Atreides Management, Vy Capital i 8VC.
Ova ponuda mogla bi zakomplikovati Altmanove planove da privatizuje kompaniju. Kako bi postao komercijalno preduzeće, profitni ogranak OpenAI-a mora otkupiti imovinu neprofitne organizacije po fer cijeni. Međutim, Muskova ponuda mogla bi povećati vrijednost tih sredstava, prisiljavajući OpenAI da potroši više ili da regulatorima opravda prihvatanje niže cijene, navodi Politico.
