Alma Kratina: Vlada okreće leđa svim najugroženijim kategorijama

Zastupnica Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Alma Kratina u intervjuu za Buku oštro je kritikovala odnos federalne vlasti prema teško oboljelim građanima, penzionerima, porodiljama i socijalno osjetljivim kategorijama, ističući da Vlada FBiH i parlamentarna većina kontinuirano odbijaju inicijative koje imaju za cilj jačanje socijalne i zdravstvene zaštite.

Posebno je ukazala na odbijanje amandmana Demokratske fronte kojim se tražilo da se dio prihoda od akciza na duhan i alkohol direktno usmjeri u Fond solidarnosti za liječenje najteže oboljelih.

„Ne podržavamo ovakav odnos prema onkološkim pacijentima i amandmanski smo tražili da se u Budžetu Federacije za ovu godinu 20 posto sredstava koja pripadaju Federaciji po osnovu akciza na duhan i alkohol prebace direktno u Fond solidarnosti“, rekla je Kratina.

Prema njenim riječima, takav prijedlog nije dobio podršku ni Vlade FBiH, ni parlamentarne većine koju čine Trojka i HDZ.

Propala inicijativa za ukidanje privilegija zastupnicima

Govoreći o neuspjelom pokušaju da se na dnevni red uvrsti ukidanje „bijelog hljeba“ i paušala profesionalnim zastupnicima, Kratina je istakla da u Klubu Demokratske fronte nije bilo nikakvih dilema.

„Kada je u pitanju Klub Demokratske fronte, potpuno smo jedinstveni u stavu koji smo iskazali kroz glasanje za ukidanje ovih beneficija“, naglasila je.

Navela je da su dva glasa nedostajala da se tačka nađe na dnevnom redu, te da su protiv bili uglavnom zastupnici vladajućih stranaka, uključujući HDZ, SDP i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Dragana Miokovića.

„Mnogo zastupnika, ali i visokih zvaničnika u izvršnoj vlasti, kroz svoje djelovanje pokazuju da jesu odrođeni od realnosti“, poručila je Kratina.

Novi zakon o penzijama: pomaci, ali i ozbiljni problemi

Kratina smatra da novi zakon o penzijskom sistemu donosi određene pozitivne pomake, ali i ozbiljne manjkavosti koje su ostale neispravljene.

„Dobro je što se uvodi prosječna plata kao indikator za usklađivanje i što se penzije usklađuju dva puta godišnje“, kazala je.

Istovremeno je upozorila da je uvođenje diferencirane minimalne penzije preko noći ostavilo dio penzionera na neprihvatljivo niskim iznosima.

„To smo pokušali amandmanski ispraviti, ali nije bilo volje od strane ministarstva“, istakla je.

Pratnja porodiljama i odgovornost Ministarstva zdravstva

Osvrćući se na pravo porodilja na pratnju tokom poroda, Kratina je podsjetila da je upravo zahvaljujući intervenciji Kluba DF-a ta tačka uopće došla na dnevni red.

„Mi podržavamo struku i stav Svjetske zdravstvene organizacije, ali uz jasne zdravstvene standarde koje je potrebno ispuniti“, naglasila je.

Kao ključni problem istakla je nerad Federalnog ministarstva zdravstva i izostanak sistemskog unapređenja zdravstvenih usluga.

Sport, kultura i blokade institucija

Kratina je izrazila žaljenje što vrhunski sportisti u BiH nemaju institucionalnu podršku kakvu zaslužuju, podsjećajući da je zakon o doživotnoj naknadi zaslužnim sportistima u parlamentarnoj proceduri još od 2022. godine.

Kada je riječ o kulturi i Fondu za kinematografiju, ocijenila je da su postojeće blokade posljedica neriješenih upravnih postupaka, političkih sukoba i izostanka političke volje.

„Fondacija za kinematografiju je talac međustranačkih sukoba i neriješenih procesa“, kazala je.

Policijski zakon, OSCE i sumnje u namjere Vlade

Govoreći o povučenom prijedlogu izmjena Zakona o policijskim službenicima, Kratina je navela da je spornih elemenata bilo mnogo više od same procedure.

„Zakonom se predviđa mogućnost ostanka u službi do 65 godina i vanredna unapređenja, što ostavlja prostor za ozbiljne sumnje u namjere predlagača“, upozorila je.

Kao predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova, Kratina je podsjetila da je usvajanje zakona o zaštiti od nasilja u porodici trajalo nedopustivo dugo, ali i da problem sada predstavlja kašnjenje podzakonskih akata.

„Bez donošenja podzakonskih akata ne možemo u punom kapacitetu zaštititi žrtve nasilja“, naglasila je.

Južna interkonekcija i političko lutanje Trojke

Na kraju, govoreći o Južnoj interkonekciji, Kratina je ocijenila da je riječ o strateškom projektu koji nema alternativu, ali je kritikovala način na koji se vlast u Federaciji nosi s tim pitanjem.

„Trojka se i ovdje ponaša kao i u drugim ključnim pitanjima – ne snalazi se i rješenja traži izvan institucija“, rekla je Kratina.

Dodala je da, uprkos političkim pritiscima i interesima, činjenice o važnosti projekta jasno govore da je Južna interkonekcija u interesu države Bosne i Hercegovine.