"Evropa je u opasnosti.
Volio bih da je drugačije, ali u posljednje dvije godine došlo je do ozbiljnog pogoršanja našeg strateškog okruženja. U mjeri u kojoj sam uvjeren da danas proživljavamo najopasniji trenutak posthladnoratovskog perioda.
Suočeni smo s rizikom od velikog vojnog sukoba na našem kontinentu. Rusija je nagomilala više od 100.000 vojnika i teške opreme na ukrajinskoj granici. Otvoreno prijeti upotrebom sile ukoliko se ne ispune njeni zahtjevi.
U pitanju je sudbina Ukrajine, ali i širi principi evropske sigurnosti", upozorio je visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.
Govoreći na predavanju u Briselu, podsjetio je i na stav da je Evropska unija ekonomski div, politički patuljak, ali i "crv" u pogledu vojne moći.
Naveo je da se radi o klišeu, ali i upozorio da u njemu ima istine.
Borrell je naveo i da nije samo opasnost od agresije Rusije na Ukrajinu nešto što opterećuje Evropljane, već i rat u Siriji kojem se ne nazire kraj, nemirna Libija, sve nestabilnije stanje u podsaharskoj Africi...
Uz to, pandemija nosi svoj dio štete.
"Migranti, vakcine, energija, tehnološki standardi su alati za političku konkurenciju", naveo je Borrell.
Upozorio je i da se globalna slika mijenja pod uticajem finansijskih tržišta, tehnoloških giganata i medijskih konglomerata, ali i kriminalnih sindikata i ćelija spavača.
"Sve se to dešava kada je kapacitet „multilateralnog sistema“ najslabiji u poslednjih 30 godina. Budući da su odnosi među glavnim akterima konfliktni, međunarodna saradnja je zaustavljena. UN, G20, OSCE: potrebni su nam kao nikada do sada, ali svi su oslabljeni nepoverenjem, vetom i unutarnjim sukobima.
U najosnovnijem, imamo spajanje problema 19. stoljeća - sukobe imperija; 20. vijeka - doba politike moći i doba 21. stoljeća, odnosno militariziranje međuzavisnosti.
Ovo je rizičan koktel: više problema, koji su ozbiljniji i više međusobno povezani, ali manje sposobnosti za suočavanje.
Zato kažem da su Evropa i njena sigurnost u opasnosti. Potrebni su nam odgovori na krizu svakodnevice – Ukrajina/Rusija i evropska sigurnosna arhitektura – ali i na šire izazove s kojima se suočavamo.
